23 studenog Ukrajina odaje počast žrtvama Holodomora 1932.–1933., kao i masovnih umjetno izazvanih gladi 1921.–1923. i 1946.–1947. godine. Ove tragedije, koje su odnijele milijune života, zauvijek će ostati u povijesti kao podsjetnik na barbarske metode totalitarnog komunističkog režima.
Holodomor 1932.–1933. bio je svjesno organiziran od strane sovjetske vlasti s ciljem uništenja ukrajinskog naroda kao nacionalne i kulturne zajednice. Milijuni Ukrajinaca, uključujući djecu, postali su žrtve ove neviđene tragedije koja je bila pažljivo isplanirana konfiskacijom žita, blokadom humanitarne pomoći i represijama.
Međunarodna zajednica postupno prepoznaje razmjere ove tragedije. Danas je Holodomor kao genocid ukrajinskog naroda priznalo 28 država, kao i organizacije poput Europskog parlamenta, UN-a, UNESCO-a i Vijeća Europe.
Rusija, kao nasljednica SSSR-a, i dalje poriče genocidnu prirodu Holodomora. Štoviše, u svojoj trenutnoj agresiji protiv Ukrajine, Kremlj ponovno pokušava koristiti glad kao oružje. Blokada ukrajinskih luka, napadi na silose za žito i transportnu infrastrukturu usmjereni su ne samo na uništavanje ekonomije, već i na destabilizaciju globalnih lanaca opskrbe hranom.
Takve radnje moderna su verzija politike usmjerene na uništavanje ukrajinskog naroda. Kao i 1930-ih godina, cilj ostaje slomiti otpor Ukrajinaca i njihovu težnju za slobodom.
Holodomor 1932.–1933. postao je moguć zbog gubitka ukrajinske državnosti. Komunistički režim koristio je ovisnost o centraliziranoj vlasti za nasilno gušenje svih oblika ukrajinskog identiteta.
Danas neovisna Ukrajina jamstvo je da Moskva neće moći ponoviti genocidne zločine iz prošlosti. Očuvanje suvereniteta nije samo pravo na postojanje, već i ključ za zaštitu naroda od prijetnji ruskog imperijalizma.
Godišnje paljenje svijeća sjećanja 23. studenog nije samo čin poštovanja prema žrtvama, već i poziv svijetu da zapamti kako ravnodušnost i šutnja mogu dovesti do ponavljanja tragedije.
Holodomor nije samo stranica povijesti Ukrajine, već i globalno upozorenje: zločini protiv čovječnosti nemaju zastare, a odgovornost za njih leži na svima. Ukrajina, unatoč iskušenjima, ostaje snažna i slobodna, dokazujući cijelom svijetu da sjećanje na žrtve može postati temelj borbe za pravdu i budućnost.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
