Dana 24. listopada 2024. godine, Međunarodni kazneni sud (MKS) poduzeo je značajan korak proglasivši Mongoliju prekršiteljem Rimskog statuta zbog odbijanja uhićenja ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom njegovog posjeta toj zemlji. Ova odluka izaziva veliki odjek, jer je Mongolija, kao država potpisnica Rimskog statuta, bila obvezna provesti međunarodni nalog koji je izdao MKS i privesti ruskog vođu. Unatoč tome, Putin je 3. rujna 2024. posjetio Ulan Bator, što je bio njegov prvi posjet zemlji potpisnici MKS-a otkad je nalog izdan.
Sukladno Rimskom statutu, sve zemlje potpisnice obvezne su surađivati s MKS-om i pomagati u uhićenju osoba optuženih za teške međunarodne zločine poput genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Nepoštivanje obveza od strane Mongolije, u vezi s uhićenjem ruskog predsjednika, može rezultirati gubitkom proceduralnih prava unutar strukture MKS-a, uključujući pravo predlaganja kandidata za suce. Ove posljedice za Mongoliju naglašavaju važnost poštovanja obveza prema međunarodnoj pravdi.
Odbijanje Mongolije da uhiti Putina ponovno pokreće pitanje odnosa zemalja prema nalogu MKS-a. Značajno je da ruski predsjednik izbjegava putovanja u zemlje u kojima ga mogu pritvoriti. Primjerice, 2024. godine odbio je posjetiti summit G20 u Brazilu, strahujući od uhićenja, budući da je i Brazil potpisnik Rimskog statuta. Time su dodatno naglašeni Putinovi strahovi pred stvarnom prijetnjom uhićenja i sve veća međunarodna izolacija Rusije.
Ukrajina, kao jedna od zemalja koje su najviše pretrpjele zbog ruske agresije, aktivno se obraća međunarodnoj zajednici s pozivom na izolaciju Putina na međunarodnoj sceni. Ukrajinske vlasti podsjećaju zemlje potpisnice Rimskog statuta na njihove obveze i naglašavaju potrebu za izbjegavanjem kontakata s ruskim predsjednikom kako bi se spriječila kršenja međunarodnih pravnih normi. Za Ukrajinu to nije samo pitanje pravde, već i važna mjera usmjerena na prekid agresije i obnavljanje međunarodnog pravnog poretka.
Odluka MKS-a o Mongoliji također ilustrira posljedice s kojima su suočeni Rusija i njezin predsjednik kao rezultat agresivne politike prema Ukrajini. Od početka punopravne invazije, Rusija se suočava s međunarodnom osudom i sankcijama koje su dovele do ozbiljne izolacije i same države i njezina vođe. Nalog za Putinovo uhićenje nije samo simboličan čin, već stvarna pravna mjera koja odražava nastojanje međunarodne zajednice da privede pravdi one koji su uključeni u ratne zločine, uključujući otmicu ukrajinske djece i druge čine nasilja.
Proglašavanje Mongolije prekršiteljem Rimskog statuta važan je signal za druge zemlje koji podsjeća na nužnost strogog pridržavanja međunarodnih pravnih normi. U slučaju ponavljanja sličnih incidenata, međunarodna pravda mogla bi se suočiti s gubitkom autoriteta i učinkovitosti. Istodobno, odluka MKS-a naglašava njegovu odlučnost da privede pravdi čak i najutjecajnije svjetske vođe, što jača vjeru u neizbježnost pravde.
Posljedice za Mongoliju zbog nepoštivanja naloga za Putinovo uhićenje pokazuju da je MKS spreman braniti svoje odluke i zahtijevati ispunjenje obveza od zemalja potpisnica. Ovaj slučaj postat će važan presedan i podsjetnik svjetskim vođama da agresija i kršenje međunarodnog prava neće proći nekažnjeno.
Sergey Pogorelov, «Balkanske vijesti»
