Dana 21. listopada 2024. godine, Središnje izborno povjerenstvo Moldavije objavilo je preliminarne rezultate predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju zemlje Europskoj uniji, koji su se održali 20. listopada. Ovi događaji su postali ključni za budućnost Moldavije, jer se zemlja našla na raskrižju: s jedne strane, proeuropski kurs sadašnje vlasti, a s druge strane, pritisak Rusije koja pokušava zadržati Moldaviju u svojoj sferi utjecaja.
Na predsjedničkim izborima očekivano vodi aktualna predsjednica Maia Sandu, koja podržava put prema eurointegraciji. Dobila je 42% glasova birača. Njezin glavni protivnik, predstavnik proruske Socijalističke stranke (PSRM), bivši glavni tužitelj Moldavije Alexandr Stoianoglo, dobio je 26%. Budući da niti jedan od kandidata nije prešao prag apsolutne većine glasova, drugi krug izbora održat će se 3. studenog, u kojem će se Sandu i Stoianoglo boriti za mjesto predsjednika.
Treće mjesto zauzeo je Renato Usatîi, lider stranke „Naša stranka“, s rezultatom od 13,8% glasova. Slijedi Irina Vlah, bivša guvernerka Gagauzije, s rezultatom nešto više od 5%, a bivša tužiteljica Victoria Furtună osvojila je 4,4%. Posljednje dvije kandidatkinje povezane su s proruskim snagama, a stručnjaci upozoravaju da bi Moskva mogla pokušati staviti naglasak na te političare na nadolazećim parlamentarnim izborima.
Uz predsjedničke izbore, 20. listopada u Moldaviji je održan i referendum na kojem su građani izrazili svoje mišljenje o pristupanju zemlje Europskoj uniji. Rezultati referenduma postali su važna prekretnica: većina birača podržala je eurointegracijski kurs Moldavije, što potvrđuje težnju stanovništva ka europskim standardima života i demokraciji. Pobjeda pristalica EU na referendumu predstavlja ozbiljan signal kako Bruxellesu, tako i Moskvi, koja u tome vidi prijetnju svojim geopolitičkim interesima.
Obje kampanje — predsjednička i referendumska — odvijale su se pod ozbiljnim pritiskom Rusije. Kremlj je pokušao utjecati na rezultate glasanja podmićivanjem birača i agresivnom dezinformacijskom kampanjom. Prema zapadnim izvorima, Moskva je potrošila oko 100 milijuna eura na ove operacije, pokušavajući narušiti povjerenje u proeuropsko vodstvo Moldavije i izazvati podjele u društvu.
Takve akcije Moskve nisu nove: Rusija već dugo koristi destabilizirajuće metode u postsovjetskom prostoru, posebno u zemljama koje teže eurointegraciji. Slični napori Kremlja usmjereni su na rušenje europske agende u regiji i održavanje ovisnosti Moldavije o ruskim resursima i političkoj potpori.
Drugi krug izbora bit će ozbiljan izazov za Maiu Sandu. Iako je već dobila značajnu podršku proeuropski orijentiranih građana, ostaje važno pitanje hoće li uspjeti mobilizirati dodatne glasove u drugom krugu. Protivnik u liku Stoianogloa, kojeg podržavaju proruske snage, također će nastojati privući pristaše kandidata koji su izgubili, kao što su Usatîi, Vlah i Furtună.
Glavni izazov za Sandu je suočavanje s ruskim utjecajem, koji i dalje ostaje značajan u Moldaviji. Rezultati referenduma o pristupanju EU pokazuju da većina građana podržava europski put, ali politička borba između prozapadnih i proruski orijentiranih snaga se nastavlja, a njezin ishod će biti ključan za budućnost zemlje.
Preliminarni rezultati predsjedničkih izbora i referenduma u Moldaviji pokazuju da je zemlja podijeljena između prozapadnog i proruskog kursa. Podrška Maie Sandu i pobjeda pristalica eurointegracije na referendumu svjedoče o tome da značajan dio stanovništva želi krenuti prema Europi. Međutim, Rusija nastavlja aktivno intervenirati u politički život zemlje, koristeći financijske i informacijske poluge za održavanje svog utjecaja. Drugi krug izbora bit će odlučujući trenutak za Moldaviju, koji će odrediti njezin daljnji put na međunarodnoj sceni.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
