Nedavne vijesti o strijeljanju ukrajinskih ratnih zarobljenika u Kurskoj i Doneckoj oblasti ponovno otvaraju važna pitanja o grubim kršenjima ljudskih prava i međunarodnog prava koje Rusija čini tijekom rata protiv Ukrajine. Ovi zločini, uključujući masovna pogubljenja zarobljenika, zahtijevaju hitnu pažnju međunarodnih organizacija, poput UN-a i Međunarodnog odbora Crvenog križa (MKCK), kako bi istražili i priveli počinitelje pravdi.
Novi podaci: strijeljanje zarobljenika u Kurskoj oblasti
Prema ukrajinskom OSINT projektu DeepState, 10. listopada ruske vojne snage strijeljale su devet ukrajinskih vojnika koji su pali u zarobljeništvo u blizini naselja Zeleni Shlyakh u Kurskoj oblasti. Ovo je teško kršenje Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima, prema kojoj zarobljenici moraju biti zaštićeni i ne smiju biti izloženi okrutnom postupanju, poniženju ili pogubljenjima.
Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinets već se obratio UN-u i MKCK-u sa zahtjevom da istraže ovaj tragični incident. Ove međunarodne organizacije imaju ključnu ulogu u nadzoru poštivanja normi humanitarnog prava u uvjetima oružanih sukoba, i njihovo uključivanje je nužno kako bi se osigurala pravda i odgovornost počinitelja.
Surova stvarnost: masovna pogubljenja u Doneckoj oblasti
U isto vrijeme, Glavno tužiteljstvo Ukrajine izvijestilo je o strijeljanju 16 ukrajinskih ratnih zarobljenika u blizini grada Pokrovsk, Donecka oblast. Prema informacijama, ukrajinski vojnici su se predali i pod nadzorom ruskih snaga izvedeni na otvoreno područje, gdje su potom postrojeni i nad njima je otvorena vatra. Preživjeli nakon prvog plotuna su ubijeni iz neposredne blizine rafalom iz automatskog oružja.
Ova masovna pogubljenja, snimljena dronom i podijeljena u ukrajinskim Telegram kanalima, ukazuju na sustavna kršenja međunarodnih normi ratovanja. Glavni tužitelj Ukrajine Andrij Kostin izjavio je da ovo nije izolirani čin okrutnosti, već dio ciljanih radnji ruske vojske, usklađenih s vojnim i političkim vrhom Rusije.
Kršenja međunarodnog prava i zahtjevi prema svjetskoj zajednici
Ove radnje ruskih snaga grubo krše i Ženevske konvencije i Povelju UN-a, koja obvezuje države članice da ratove vode uz poštivanje humanitarnih normi. Ženevska konvencija o zaštiti žrtava rata zahtijeva humano postupanje s ratnim zarobljenicima, što uključuje zabranu ubojstava, mučenja i okrutnog postupanja. Zločini poput onih koji su se dogodili u Kurskoj i Doneckoj oblasti predstavljaju ratne zločine za koje trebaju uslijediti pravedni sudski procesi.
Ukrajinski pozivi UN-u i MKCK-u za provođenje neovisne istrage potkrepljeni su potrebom za međunarodnim naporima u cilju privlačenja Rusije odgovornosti za njezine ratne zločine. Ova masovna pogubljenja nisu samo tragični incidenti, već dio sustavne kampanje usmjerene na zastrašivanje i uništavanje ukrajinskih vojnika, što zahtijeva odlučne akcije svjetske zajednice.
Važnost pravde za budući mir
Postizanje pravde za žrtve ovih ratnih zločina ključan je korak ka izgradnji trajnog mira u Ukrajini i obnovi međunarodnog pravnog poretka. Ne smije se dopustiti da ovakvi zločini ostanu nekažnjeni. Rusija mora odgovarati za svoje postupke ne samo pred ukrajinskim narodom, već i pred cijelim svijetom.
Ovi događaji još jednom naglašavaju važnost međunarodne solidarnosti s Ukrajinom u njezinoj borbi za neovisnost i pravdu. Napori u istrazi i pozivanju na odgovornost odgovornih za ratne zločine moraju postati prioritet za sve strane uključene u rješavanje ovog sukoba. Samo kroz pravdu može se spriječiti daljnje tragedije i uspostaviti dugoročni mir.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
