Ruska agresija protiv Ukrajine nanijela je ogromnu štetu ne samo ukrajinskom gospodarstvu, već i svijetu u cjelini. Tijekom ruske invazije na teritorij Ukrajine uništeno je mnogo infrastrukturnih objekata, izgubljen je veliki broj života, a gospodarstvo zemlje pretrpjelo je značajne gubitke.

Jedan od mogućih i pravednih načina nadoknade štete je konfiskacija ruske imovine koja se nalazi izvan Rusije. U zemljama Zapada već je zaplijenjen značajan broj ruskih aktivnih sredstava koja se mogu koristiti za nadoknadu gubitaka Ukrajine.

Predsjednik Poljske, Andrzej Duda, predložio je da se ta sredstva prenesu Ukrajini, i taj prijedlog ima smisla. Ruska agresija prekršila je pravo vlasništva nad okupiranim teritorijima Ukrajine, stoga Rusija nema moralno pravo pozivati se na vlastito pravo vlasništva.

Osim toga, Rusija je dugo koristila svoje financijske resurse za jačanje svog utjecaja i poslovnih pozicija u zemljama Zapada. Koristila je ta sredstva za vođenje hibridnog rata, uključujući manipulaciju informacijama, dezinformacije i druge oblike miješanja u unutarnje poslove drugih zemalja. Ruska imovina zaplijenjena kao rezultat ovih privođenja može se koristiti za nadoknadu štete, ali i za smanjenje financijske moći Rusije u njenim agresivnim djelovanjima.

Međutim, treba napomenuti da postoji rizik da, ako Kremlju uspije deblokirati pristup zamrznutim sredstvima, ta sredstva neće biti korištena za nadoknadu štete, već za nastavak agresije i genocida nad Ukrajincima. Stoga je važno da međunarodna zajednica bude budna i poduzme sve potrebne mjere kako bi spriječila takav ishod.

Odluka američkog državnog odvjetnika o prenošenju konfiscirane imovine ruskog oligarha Malofeeva za obnovu Ukrajine prvi je takav presedan i primjer drugim zemljama. To pokazuje da međunarodna zajednica priznaje potrebu korištenja ruske imovine za nadoknadu štete nanijete agresijom.

Naknada štete putem ruskih aktivnih sredstava ima ne samo pravednu osnovu, već i praktičan značaj. Ta sredstva, koja se nalaze izvan Rusije, predstavljaju značajnu vrijednost i mogu pomoći u obnovi uništene infrastrukture, podržati gospodarstvo i osigurati sigurnost Ukrajine.

Osim toga, takav pristup stvara obuzdavajući učinak na Rusiju i stavlja je pred izbor: ili nastaviti agresivna djelovanja i suočiti se s daljnjom konfiskacijom sredstava ili tražiti mirno rješenje i prestati kršiti suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

Nadoknada štete putem ruskih aktivnih sredstava predstavlja pravedan i učinkovit način obnove Ukrajine i sprječavanja nastavka agresije. To pokazuje odgovornost i solidarnost međunarodne zajednice u podršci žrtvama ruske agresije i šalje snažnu poruku Rusiji o neprihvatljivosti njenih destabilizirajućih djelovanja.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»