10 listopada predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij održao je važne pregovore s nizom lidera partnerskih zemalja, koji određuju smjer zapadne podrške u kontekstu rata s Rusijom. Među sudionicima pregovora bili su britanski premijer Keir Starmer, predsjednik Francuske Emmanuel Macron i predsjednica Vijeća ministara Italije Giorgia Meloni. Danas, 11. listopada, održat će se sastanci s ključnim predstavnicima Njemačke — kancelarom Olafom Scholzom i predsjednikom Frankom-Walterom Steinmeierom. Ovi pregovori predstavljaju važan korak u jačanju međunarodne koalicije podrške Ukrajini.

Jedna od glavnih tema ovih sastanaka bio je predstavljeni Plan pobjede, u kojem su definirani strateški ciljevi Ukrajine u borbi protiv ruske agresije. Ovaj plan uključuje nekoliko ključnih aspekata vezanih uz jačanje obrambenih položaja Ukrajine. Pojedine točke ovog plana zahtijevaju daljnju razradu s međunarodnim partnerima, što svjedoči o ozbiljnoj suradnji i koordinaciji sa saveznicima na putu prema zajedničkom cilju — okončanju rata.

Cilj Ukrajine je postići uvjete u kojima Rusija neće biti u mogućnosti nastaviti vojna djelovanja. To se mora postići ne samo vojnim sredstvima, već i diplomatskim pritiskom, kako bi se odbacili ultimatumi i prešlo na konstruktivan dijalog. U ovom kontekstu međunarodna podrška igra ključnu ulogu.

Osim vojnim pitanjima, značajna pozornost posvećena je i ekonomskoj podršci Ukrajini. Zapadne zemlje nastavljaju pružati Kijevu značajna financijska sredstva kako bi ukrajinsko gospodarstvo moglo preživjeti u uvjetima rata i uspješno se razvijati u poslijeratnom razdoblju. Među temama razgovora bila je i pomoć u razvoju obrambene industrije Ukrajine, što zemlji omogućuje da postane sve samodostatnija u proizvodnji i razvoju oružja.

Ključna točka pregovora bilo je pitanje zamrznutih ruskih sredstava. Zamrzavanje ruskih sredstava u međunarodnim bankama i njihova moguća upotreba za obnovu Ukrajine raspravljaju se na najvišoj razini. Ovaj mehanizam mogao bi postati jedna od najvažnijih sastavnica poslijeratne obnove.

Ukrajina je jasno odredila svoj prioritet u euroatlantskoj integraciji, a kretanje zemlje prema NATO-u također je bilo predmet pregovora sa zapadnim liderima. Vojno-politička suradnja postaje sve bliža, što se odražava u usklađivanju obrambenih planova, isporukama oružja i jačanju suradnje između ukrajinskih i zapadnih vojnih struktura. Pristupanje Ukrajine NATO-u ostaje dugoročni cilj, a svaki korak na tom putu zahtijeva usklađene napore partnera.

Ovi sastanci pokazali su da zapadni lideri ne samo da su spremni podržati Ukrajinu, već i rade na stvaranju pouzdane sigurnosne arhitekture u Europi, u kojoj Ukrajina igra jednu od ključnih uloga.

Važan element diplomatske strategije Ukrajine je prestanak vojnih akcija i prelazak na poštene pregovore. Ovaj je trenutak bio jedan od ključnih tijekom rasprava s europskim liderima. Predsjednik Zelenskij naglašava da ruska taktika sile i njezini ultimatumi više ne mogu biti osnova za pregovore. Prelazak na konstruktivnu diplomaciju moguć je tek kada Ukrajina i njezini saveznici stvore uvjete pod kojima će Kremlj biti prisiljen odustati od agresivne politike.

Ovi sastanci i pregovori još jednom naglašavaju važnost koordinirane međunarodne podrške Ukrajini u uvjetima trajnog rata. Jačanje vojne i ekonomske suradnje, podrška euroatlantskim ambicijama Ukrajine, kao i rasprava o zamrznutim ruskim sredstvima — sve to ukazuje na spremnost zapadnih zemalja da zajedno s Ukrajinom idu prema pobjedi.

Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»