Nedavni članak Financial Timesa izazvao je široke rasprave među zapadnim diplomatima, kao i u ukrajinskim političkim krugovima. Prema objavi, sve veći broj dužnosnika na Zapadu i u Ukrajini razmatra mogućnost kompromisa prema kojem bi dio ukrajinskih teritorija okupiranih od strane Rusije ostao pod kontrolom Moskve, dok bi Ukrajina dobila dugo očekivano članstvo u NATO-u. Ovaj scenarij, unatoč kontroverzama, dobiva na važnosti u raspravama kao potencijalni put ka završetku rata.

U osnovi predloženog plana leži analogija s hladnim ratom. Tada je Zapadna Njemačka (FRG) bila dio NATO-a, unatoč tome što je Istočna Njemačka (DDR) ostala pod kontrolom sovjetskog bloka. Po sličnom scenariju, predlaže se da Ukrajina može ući u Sjevernoatlantski savez, čak i ako ne povrati sve teritorije okupirane od strane Rusije. Članstvo u NATO-u jamčilo bi sigurnost preostalom teritoriju pod kontrolom Kijeva, dok bi diplomatski napori za povratak izgubljenih zemalja mogli nastaviti i nakon formalnog završetka sukoba.
Ovaj scenarij izgleda pragmatično s obzirom na završetak krvavog rata, ali postavlja mnoga teška pitanja. Prvo, to je u suprotnosti sa stavom Rusije, koja je kategorički protiv širenja NATO-a na istok i vidi u tome ozbiljnu prijetnju svojoj sigurnosti. Drugo, za ukrajinsko društvo bilo kakva odluka koja uključuje odricanje od teritorija bit će bolna i izazvat će ozbiljan otpor.
Predsjednik SAD-a Joe Biden uskoro će otputovati u Europu kako bi sudjelovao na sljedećem sastanku kontaktne skupine za Ukrajinu u formatu «Ramstein». Taj sastanak, koji će se održati 12. listopada, obećava da će biti važan ne samo za raspravu o pomoći Ukrajini, već i za buduće članstvo zemlje u NATO-u. Kako je izjavio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, Ukrajina će predstaviti konkretne korake za pravedan završetak rata. Biden bi mogao razmotriti mogućnost prijema Ukrajine u savez, osobito zbog rastućeg pritiska od strane zapadnih saveznika.
Međutim, ostaje pitanje koliko su Sjedinjene Države i druge ključne članice NATO-a spremne na takav kompromis. U uredu predsjednika Ukrajine trenutno odbacuju bilo kakve glasine o trgovini teritorijima. Predstavnik Zelenskog izjavio je da Kijev ne vodi pregovore koji uključuju takve ustupke i da suverenitet i teritorijalni integritet ostaju nepovredivi.
Stav Kremlja također predstavlja značajnu prepreku za provedbu ovog plana. Rusija je više puta naglasila svoju odlučnu poziciju protiv širenja NATO-a, a članstvo Ukrajine u savezu, čak i bez povratka teritorija, smatra se neprihvatljivim scenarijem. Dakle, postizanje «prešutnog pristanka» o izgubljenim teritorijima Ukrajine, kao što je to bilo u slučaju Njemačke tijekom hladnog rata, ostaje složen izazov za sve strane sukoba.
Također je važno napomenuti da mnogi ukrajinski dužnosnici i značajan dio društva smatraju neprihvatljivim bilo kakav kompromis koji uključuje ustupke Moskvi. Za Ukrajince, koji su godinama pružali otpor ruskoj agresiji, svaki nagovještaj da Rusija zadrži kontrolu nad okupiranim teritorijima bit će viđen kao izdaja nacionalnih interesa.
Unatoč različitim mišljenjima, ideja «NATO-a u zamjenu za teritorije» odražava rastuće uvjerenje da bi rat mogao potrajati godinama ako se ne pronađe rješenje koje će zadovoljiti sve strane u sukobu. Ostaje otvoreno pitanje jesu li zapadni saveznici Ukrajine i sama zemlja spremni ozbiljno razmotriti ovu opciju ili je riječ samo o diplomatskim manevrima u potrazi za novim načinima za rješavanje sukoba.
Zapadna podrška Ukrajini ne jenjava, ali vrijeme za strateške odluke istječe, osobito uoči nadolazeće predsjedničke kampanje u SAD-u. U ovoj složenoj geopolitičkoj situaciji, izbor između sigurnosti i teritorijalnog integriteta bit će jedan od najtežih za Kijev, a njegove posljedice mogle bi biti ključne za buduću europsku i globalnu sigurnost.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»




