Barbić je povukla kandidaturu nakon što je na adrese redakcija od početka tjedna pristizao niz informacija o njenom reizboru
PišeDora Kršul
FOTO: Jurica Galoic/Pixsell
PišeDora Kršul prije 2 sata
Iako prije koji dan izglasana za novi mandat na čelu Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), dosadašnja ravnateljica i viša znanstvena suradnica Tajana Barbić danas je povukla svoju kandidaturu. Priopćila je to medijima tijekom poslijepodneva, nakon što je na adrese redakcija od početka tjedna pristizao niz informacija o tom, po mišljenju anonimnih zaposlenika Instituta, spornom izboru.
Barbić je ustvrdila da, iako vjeruje u svoj program i njegove ciljeve te iako je legitimno izabrana, u “okolnostima gdje organizirani i anonimni napadi na mene štete i mom i ugledu Instituta više, nažalost, ne vidim prostor za provedbu svog programa”. Svoj bi program morala provoditi u suradnji sa Znanstvenim vijećem koje je svoju podršku dalo njenoj protukandidatkinji, znanstvenoj savjetnici Ivani Rašić.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Barbić je za novi ravnateljski mandat, u skladu sa zakonom, izabralo Upravno vijeće Instituta. Odlučujući su bili glasovi članova koje je u Upravno vijeće imenovalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Među njima i onaj predsjednika Upravnog vijeća Mislava Ante Omazića, inače profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Omazić je Telegramu kazao da se za reizbor aktualne ravnateljice opredijelio ocijenivši da je imala uvjerljiviji program u pogledu strateških ciljeva Instituta.
Glasanje na Upravnom vijeću
Anonimni zaposlenici EIZ-a tijekom tjedna su javljali kako je reizboru ravnateljice Barbić prethodilo nekoliko događaja. Prije izbora na Upravnom vijeću, koje zakonski odlučuje o ravnatelju, svoje mišljenje o kandidatkinjama iskazalo je Znanstveno vijeće. Devet članova vijeća opredijelilo se za znanstvenu savjetnicu Rašić, a Barbić je dobila dva glasa, uključujući svoj vlastiti. Osim toga, provedena je anketa svih zaposlenika Instituta na kojoj su 35 glasova dodijelili Ivani Rašić, a osam glasova Tajani Barbić.
Mišljenja Znanstvenog vijeća i radnika za Upravno su vijeće – koje odlučuje o ravnatelju – savjetodavne prirode. Upravno vijeće broji pet članova, jedan dolazi iz redova Znanstvenog vijeća, jedan iz redova radnika, a njih troje su predstavnici osnivača odnosno države, u ovom slučaju Ministarstva znanosti. Iako su dva člana iz EIZ-a glasala za kandidatkinju Rašić, članovi koje je imenovalo Ministarstvo opredijelili su se za reizbor ravnateljice Barbić.
Kako su odlučivali članovi
Profesorica Marli Gonan Božac, članica Upravnog vijeća imenovana od Ministarstva znanosti, kazala nam je da tijekom njenog mandata članice Upravnog vijeća “ništa nije dalo naslutiti postojanje bilo kakvih zamjerki od strane Znanstvenog vijeća na rad aktualne ravnateljice”. Svoj je glas dala upravo njoj jer se, kako kaže, “prilikom prezentacije programa snažnije usmjerila na realizaciju Programskog ugovora te, s obzirom na rezultate glasovanja Znanstvenog vijeća, pokazala otvorenost za suradnju i spremnost na promjene”.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Takvom odlukom, kazala je, zalagala se za interese EIZ-a i osnivača. Predsjednik Upravnog vijeća Mislav Ante Omazić na naš je upit kazao kako je u postupku i tijekom predstavljanja kandidatkinja pripremio niz pitanja za obje. “Za mene je uvjerljivije odgovore, primarno iz perspektive ostvarenja programskog ugovora u vrijednosti od 8,98 milijuna eura za razdoblje 2024. – 2027. kao i ostvarenja strateških ciljeva Instituta, imala kandidatkinja za koju sam glasovao”, rekao nam je, referirajući se na kandidatkinju Barbić.
Kamen spoticanja – rad na daljinu
Dodao je i kako mu tijekom natječaja i prezentacije programa kandidatkinja nitko od članova Instituta nije iznio “validnu argumentaciju koja bi dovela u sumnju dosadašnji rad ravnateljice”. Program njene protukandidatkinje Rašić ocijenio je kvalitetnim, no i da je jedna od njenih ključnih točaka bila “snažna fleksibilizacija rada na Institutu organiziranjem rada na daljinu za sve znanstvenike i ostale radnike kojima to narav posla dozvoljava”.
Ističe kako je kandidatkinju pitao kako bi to provela. “Kandidatkinja nije znala uvjerljivo odgovoriti te je samo rekla da se uvijek može probati pa ako ne uspije, može se vratiti na stari model rada”, kazao je Omazić dodajući da je njegova procjena da bi takva fleksibilizacija mogla ugroziti znanstvenu produktivnost, kvalitetu istraživanja i provedbu programskog ugovora. Uostalom, istaknuo je, zaposlenici i sada imaju pravo tijekom mjeseca sedam radnih dana raditi od kuće.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Neodrživ rad bez podrške vijeća
Osvrnuo se i na, kako je rekao, takozvanu anketu radnika koju je okvalificirao i kao neformalnu “jer je provedena netransparentno te na metodološki potpuno neodgovarajući način”. Kazao je kako, primjerice, anketa nije provedena uz osiguravanje anonimnosti. Ivana Rašić, koju Upravno vijeće nije podržalo usprkos nespornoj (i zakonski neobvezujućoj) podršci Znanstvenog vijeća, kazala nam je da je u svom prijedlogu programa tek spomenula mjeru fleksibilizacije uvjeta rada te da o radu na daljinu nema niti jedne riječi.
Valja reći da Znanstveno vijeće provodi znanstvenu politiku Instituta i da bi rad ravnatelja bez podrške Znanstvenog vijeća u najmanju ruku zaista bio izazovan. U današnjoj izjavi kojom povlači svoju kandidaturu, Tajana Barbić ističe upravo to: da bi svoj program morala provoditi u suradnji sa Znanstvenim vijećem čiju podršku – iako neobvezujuću za formalni izbor – nije dobila.
“Iako vjerujem u sebe, svoj program i njegove ciljeve te znam kako sam podršku Upravnog vijeća dobila na legitiman način, u trenutačnim okolnostima, gdje organizirani i anonimni napadi na mene štete i mom ugledu i ugledu EIZ-a više, nažalost, ne vidim prostor za provedbu svog programa”, istaknula je Barbić u priopćenju medijima. Zaključila je kako je sve odluke u aktualnom mandatu donijela uz podršku Znanstvenog vijeća te kako dosad nikada nije imala nikakve pritužbe na svoj rad i odnos sa zaposlenicima.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Skroman javni doprinos
Istaknimo kako je Ekonomski institut posljednje desetljeće sve manje prisutan u javnosti i ne daje svoj doprinos raspravama o društveno relevantnim temama, a posebice ih sam ne otvara. Događaju se pojedinačni istupi znanstvenika zaposlenih na tom Institutu, oni daju doprinos raspravi o pojedinim temama, ali sama institucija malo toga je imala reći o smjeru u kojem se razvija ili ne razvija domaće gospodarstvo i društvo.
A, tema i prilika u kojima se dugoročno određivala hrvatska budućnost bilo je napretek, od iseljavanja nakon ulaska u EU i nedostataka radne snage do snažnog uvoza radnika. Situacija u posljednje četiri godine od pandemije do inflacije, energetske krize zvala je na brzu i gotovo stalnu reakciju Instituta. Uglavnom su se oglašavali samo pojedinci koji su tamo zaposleni i to kad bi ih za mišljenje tražili mediji.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Source link: www.telegram.hr
