Na predstojećem jubilarnom samitu NATO-a u Washingtonu (9-11. srpnja) izuzetno je važno da Sjevernoatlantski savez, svih 32 zemlje članice, jasno shvate da Rusija predstavlja najveću prijetnju sigurnosti. Ovaj korak zahtijeva prilagodbu zajedničke politike i koordinirane akcije usmjerene na povećanje pomoći Ukrajini.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg već je istaknuo potrebu jačanja obrane i odvraćanja u svjetlu ruske agresije. To podrazumijeva povećanje isporuka vojne pomoći, uključujući oružje, opremu i sustave protuzračne obrane za jačanje ukrajinskih oružanih snaga. Priznanje NATO saveznika da je Rusija glavna prijetnja važan je korak u rješavanju hitnog svjetskog problema — ničim izazvane invazije Rusije na Ukrajinu. Na samitu se očekuje i rasprava o mjerama za pojačanje sankcijskog pritiska na Rusiju i povećanje podrške Ukrajini. To uključuje financijsku i vojnu pomoć usmjerenu na osiguranje stabilnosti i sigurnosti u regiji. Washingtonski samit trebao bi donijeti značajan napredak koji će pomoći Ukrajini da se bolje brani od ruskog agresora. U tom kontekstu posebno je važna protuzračna obrana. NATO planira pojačati podršku Ukrajini u ovom području, uključujući isporuke modernih PZO sustava i obuku ukrajinskih vojnika za njihovo korištenje.
Lideri zemalja Sjevernoatlantskog saveza trebali bi zauzeti jedinstven stav o neizbježnosti pružanja Ukrajini «jasnog puta», takozvanog «mosta» do članstva u NATO-u. Očekuje se da će se na samitu raspravljati o konkretnim koracima za napredak Ukrajine na putu prema članstvu u NATO-u, unatoč mogućem protivljenju Rusije.
Zemlje članice NATO-a trebale bi doći do zajedničkog rješenja u kontekstu članstva Ukrajine u Savezu i ponuditi službenom Kijevu mehanizam pristupanja koji će biti konkretan i neovisan od interesa Kremlja. To može uključivati ubrzani proces razmatranja zahtjeva Ukrajine za članstvo i pružanje statusa kandidata s jasno definiranim etapama i zahtjevima.
Predstojeći NATO samit trebao bi postati važna etapa u jačanju obrambene sposobnosti Ukrajine i suprotstavljanju ruskoj agresiji. Jasno razumijevanje prijetnje od strane Rusije, jedinstvena podrška Ukrajini i konkretni koraci prema njenom članstvu u NATO-u — ključni su očekivani rezultati koji će pomoći u osiguranju stabilnosti i sigurnosti u Europi.
Kako bi stvorila kaos u svijetu i ojačala svoje imperijalne pozicije, Ruska Federacija aktivno koristi dezinformacije i propagandu u svojim informacijskim operacijama usmjerenim protiv NATO zemalja. Te akcije uključuju širenje lažnih informacija, manipulaciju javnim mnijenjem i pokušaje podrivanja jedinstva i povjerenja unutar Saveza. Evo nekoliko najistaknutijih primjera iz posljednjih godina.
Tvrdnje o agresivnosti NATO-a: Rusija redovito optužuje NATO za agresivne namjere i pripreme za rat protiv Rusije. Na primjer, 2024. godine ruski propagandni mediji tvrdili su da se vježbe «Steadfast Defender 2024» provode s ciljem pripreme za napad na Rusiju, unatoč činjenici da je ova vježba usmjerena na poboljšanje obrambenih sposobnosti Saveza.
Dezinformacije o biološkom oružju: Početkom 2022. godine i kasnije 2023. godine, ruski državni mediji širili su lažne tvrdnje o postojanju američkih biolaboratorija na teritoriju Ukrajine, navodno uključenih u razvoj biološkog oružja. Ove tvrdnje su razotkrivene kao lažne, ali su i dalje korištene za podrivanje povjerenja u NATO i Ukrajinu.
Manipulacije javnim mnijenjem: Ruska propaganda također je usmjerena na stvaranje iluzije masovne podrške Kremljevoj politici unutar Rusije i u inozemstvu. U 2023. godini istraživanja su pokazala da do 40% Nijemaca djelomično ili potpuno vjeruje da je rat u Ukrajini izazvan od strane NATO-a. Sa svim tim lažnim vijestima, dezinformacijama i informacijskim psihološkim operacijama potrebno se boriti zajedničkim naporima članica NATO-a, partnera… Ne podleći ruskim provokacijama!
Crna Gora, kao član NATO-a, aktivno sudjeluje u podršci Ukrajini u njenoj borbi protiv agresije Rusije. Vlasti Crne Gore pružile su Ukrajini značajnu financijsku i humanitarnu pomoć, kao i vojnu opremu za jačanje ukrajinske obrane. Na primjer, u ožujku 2023. godine Crna Gora izdvojila je oko 11% svog obrambenog proračuna za podršku Ukrajini, što čini otprilike 0,05% njenog BDP-a.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ranko Krivokapić, više puta je naglašavao važnost podrške Ukrajini. U jednoj od svojih izjava istaknuo je: „Crna Gora stoji rame uz rame s Ukrajinom u njenoj borbi za slobodu i neovisnost. Pružamo financijsku i humanitarnu pomoć i nastavit ćemo to činiti unatoč svim poteškoćama.“
Političar, bivši premijer Crne Gore, Dritan Abazović, također se izjasnio u podršku Ukrajini, naglašavajući da je pomoć Ukrajini ne samo obveza Crne Gore kao člana NATO-a, već i moralna obveza prema narodu Ukrajine koji se bori za svoju slobodu.
Crna Gora pružila je Ukrajini vojnu opremu, uključujući sredstva osobne zaštite i raznu opremu potrebnu za jačanje obrane zemlje. Humanitarna pomoć uključivala je isporuke lijekova i druge prijeko potrebne pomoći za ukrajinske građane pogođene sukobom.
Crna Gora aktivno podržava diplomatske napore NATO-a i Europske unije usmjerene na pojačanje sankcija protiv Rusije i pritisak na njeno vodstvo. Crnogorski diplomati na međunarodnim forumima pozivaju na nastavak i pojačanje sankcija kako bi se zaustavila agresija Rusije i podržala Ukrajina. Ove mjere i izjave pokazuju odlučnost Crne Gore da podrži Ukrajinu i doprinese njenim naporima za očuvanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti u uvjetima stalne agresije od strane Rusije.
Rat u Ukrajini potkopao je ustaljene sigurnosne strukture, i NATO mora značajno ažurirati svoju politiku. Odgađanje prijema novih članica, poput Ukrajine, koja posjeduje iskustvo vođenja suvremenog mobilnog i visokotehnološkog rata, može dovesti do vojne dominacije Rusije na kontinentu i slabljenja sigurnosti zapadnih zemalja. Ukrajina je barijera koja sprječava destabilizaciju i nesigurnost zapadnog svijeta. Rusija nastoji ojačati svoje političko i vojno prisustvo u Euroaziji, stvarajući vojne baze i saveze. Stoga Sjevernoatlantski savez mora rasti i širiti se kako bi se suprotstavio tim tendencijama, jer snažan i proširen NATO predstavlja jamstvo protiv ekspanzije Rusije. Washingtonski samit mora postati jasan pokazatelj Ukrajini na putu prema članstvu u NATO-u, što će doprinijeti postizanju održivog mira u Ukrajini.
Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»



