To stanje u pojedinim ustanovama traje godinama, iako su državni revizori i ranije nalagali da se s time prestane
PišeJagoda Marić
FOTO: Telegram/Pixsell PišeJagoda Marić prije 35 minuta
Hrvatsku je u deset godina, od ulaska u Europsku uniju, napustilo više od 1200 liječnika i oko tri tisuće medicinskih sestara. Najviše ih je otišlo u Njemačku. Motivacija je jasna – za sat rada u zdravstvu u toj se državi u prosjeku izdvaja gotovo dva i pol puta više nego u Hrvatskoj.
Eurostat je nedavno objavio da je ukupan bruto trošak za jedan sat rada u zdravstvu u Njemačkoj lani bio 38,1 euro, a u Hrvatskoj 15,5 eura. To znači bolje plaće danas, ali i bolje mirovine u budućnosti.
Upozorenja revizora
U takvoj situaciji moguće je zamisliti, iako to nije nikakvo opravdanje, da ravnatelj pojedine zdravstvene ustanove kreativno tumači uredbe o plaćama i da liječniku ili sestri koji su mu važni za funkcioniranje bolnice omogući nešto veću plaću od one koja mu pripada po propisima.
Takvih slučajeva ima, ali Državna revizija zasad je pronašla puno više onih slučajeva gdje se plaće, pa i znatno veće od zakonskih, osiguravaju nezdravstvenom odnosno administrativnom osoblju. To stanje u pojedinim ustanovama traje godinama, iako su državni revizori i ranijih godina nalagali da se s tom praksom prestane.
Kaos i samovolja u javnom zdravstvu
Plaće u javnom sektoru u Hrvatskoj nisu privlačne, ali činjenica da pojedine ustanove godinama ignoriraju naputke Revizije govori o kaosu i samovolji u javnom zdravstvu. Kao i to da Centralni obračun plaća, kroz koji prolaze plaće svih zaposlenih u javnom sektoru, nije nikakav korektiv jer su u dijelu ustanova pojedini zaposlenici imali veće koeficijente i plaće nego njihove kolege na istim radnim mjestima u drugim ustanovama.
Revizori su priredili pojedinačna izvješća o poslovanju 56 zdravstvenih ustanova u 2022. godini i objedinjeno izvješće za cijeli sustav. U njemu su upozorili da su u nekim zdravstvenim ustanovama pri obračunu plaća primjenjivani koeficijenti koji nisu bili u skladu s Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Uz to su u pojedinim bolničkim ustanovama utvrđene nepravilnosti pri obračunu dodataka na plaće zamjeniku te pomoćnicima ravnatelja. Oni su dobivali dodatke za posebne uvjete rada veće od propisanih uredbom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Veće plaće uglavnom nezdravstvenim radnicima
Veće koeficijente, a time i veće plaće od onih propisanih Uredbom pronašli su u četiri zagrebačke bolnice: KBC-u Zagreb, Kliničkoj bolnici Dubrava, Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, Specijalnoj bolnici za plućne bolesti, kao i u varaždinskoj i bjelovarskoj bolnici. To znači da se u više od deset posto ustanova, a među njima je i ona najveća, nisu držali zakona. Veće dodatke za obračun plaća pomoćnicima imali su opet bolnica u Dubravi i KBC Split.
U većini slučajeva kad su radnici dobivali veće koeficijente pa tako i plaće, navodi to i revizija u svojim izvješćima, riječ je o nezdravstvenom osoblju. Tako su primjerice u najvećem bolničkom centru u Hrvatskoj, KBC-u Zagreb koji vodi HDZ-ov Ante Ćorušić poslovnim tajnicima ravnatelja, zamjenika ravnatelja i pomoćnika ravnatelja plaće obračunavane uz koeficijent 1,571, iako je za to radno mjesto propisan koeficijent 1,212. Računica kaže da je uz osnovicu za izračun plaće od 6.663,47 kune, kolika je bila od listopada 2022. godine, to donosilo gotovo dvije i pol tisuće kuna veću osnovnu mjesečnu bruto plaću, na koju se još obračunavaju i dodaci, primjerice za staž.
Navodi revizija i da su voditeljima nezdravstvenih odjela u KBC-u obračunate i isplaćene plaće prema koeficijentu 1,94 iako imaju pravo na koeficijent 1,406. To je donosilo tri i pol tisuće kuna veću osnovnu bruto plaću. Veće plaće od propisanih u KBC-u Zagreb imali su i voditelji odsjeka, glavni referenti u računovodstvu i financijama, no njihovi koeficijenti nisu toliko podebljani.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Višegodišnji problemi na Rebru
Nije to prvi put, revizija je na isto upozorila Rebro i nakon nadzora za 2016. godinu. U novom izvješću stoji da taj nalog nije proveden. Ista je zabilježba upisana za još 20, od 34 naloga koje je dobilo Rebro. U šest godina nisu učinili ništa ni po pitanju utvrđivanja vlasništva na zemljištima, stanovima i drugim nekretninama niti su poduzeli nešto “za stavljanje u funkciju nekretnina koje se ne koriste prema utvrđenoj namjeni (zakup, prodaja i druge namjene)”.
Bolnica kojoj, kao i ostalima u Hrvatskoj, nedostaje novca nije se potrudila zaraditi barem nešto od svoje imovine. Iz KBC-a Zagreb su reviziji pojasnili kako je došlo do većih plaća poslovnih tajnica. Tvrde da je jedna tajnica zatražila veći koeficijent pozivajući se zakonske propise, pa joj je to Sanacijsko vijeće i odobrilo još 2015. godine. Držeći se principa da za isti rad slijedi i ista plaća, veći koeficijent dodijelili su onda i ostalim tajnicama. Državni ured za reviziju upozorio ih je da iz odredaba Zakona o sanaciji javnih ustanova ne proizlazi da je Sanacijsko vijeće imalo ovlasti za povećanje koeficijenata za pojedina radna mjesta. Navode da ostaju kod danog naloga da se kod obračuna plaće primjenjuju koeficijenti iz Uredbe.
Darežljivi i u KBC-u Dubrava
U bolnici u Dubravi svoje su nezdravstveno osoblje još više nagradili pa su tako pojedini voditelji dobili koeficijent 2,134, umjesto Uredbom propisani 1,406. To je značilo gotovo pet tisuća kuna veću osnovnu bruto plaću.
Članak se nastavlja ispod oglasa
I u Dubravi smatraju da su poslovne tajnice važne pa je slobodna dodjela koeficijenta tajnici Ureda ravnatelja u Dubravi Ivice Lukšića donijela 3,8 tisuća kuna veću bruto plaću. I stručni referenti imali su koeficijent za izračun plaća koji im ne pripadaju. U Dubravi je Revizija pronašla i slučaj zaposlenika koji je dobio manji koeficijent od onoga koji mu pripada po zakonu, a riječ je o voditelju traumatologije, doktoru znanosti.
Novac curi na sve strane
Pitali smo Državnu reviziju jesu li možda napravili izračun koliko je država oštećena zbog arbitrarno dodijeljenih koeficijenata u zdravstvenom sustavu. Odgovorili su nam da je 56 bolničkih zdravstvenih ustanova koncem 2022. zapošljavalo 51.198 djelatnika te da nisu pregledani obračuni plaća svih djelatnika, nego se revizija radi na temelju uzorka. Zato ne mogu dati odgovor na pitanje koliko je novca više isplaćeno zbog pogrešno primijenjenih koeficijenata i pogrešno obračunatih dodataka na plaću. To otvara i pitanje koliko bi slučajeva revizori pronašli da su doista u mogućnosti pregledati obračune za sve zaposlene u zdravstvu.
Kažu i to da su im sve bolničke zdravstvene ustanove u pisanim očitovanjima navele da prihvaćaju naloge koji su im dani u vezi s utvrđenim nepravilnostima u obračunu plaće te da će ih otkloniti. Navode da su od ožujka ove godine u primjeni novi Zakon o plaćama u državnoj upravi i javnim službama te uredbe po kojima se te plaće određuju. Podsjećaju i da su i ova izvješća, kao i sva druga, dostavili Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na daljnje nadležno postupanje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Source link: www.telegram.hr
