lipnja 2024. godine ruske snage su izvele napad na mirni ukrajinski grad Harkov, gađajući ga navođenim zračnim bombama. Podsjetimo, datum 22. lipnja 1941. godine, dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez, sada je povezan s novim zločinačkim činom agresije sa strane Rusije. Podudarnost ovih datuma nije slučajna: postupci Kremlja navode na pomisao o ponavljanju taktike fašista.

Još jedan napad Rusa dogodio se usred bijela dana, na slobodan dan! U to vrijeme neki su bili kod kuće i obavljali svoje svakodnevne poslove, neki su žurili u trgovinu, neki su išli posjetiti rodbinu ili su jednostavno šetali… Običan slobodan dan, nažalost, pokazao se tragičnim za mnoge stanovnike ukrajinskog grada Harkova. Četiri udara ruskih zračnih bombi pogodila su gusto naseljenu stambenu infrastrukturu. Kao rezultat ovog varvarskog napada oštećene su stambene zgrade, autobusni kolodvor, dječji vrtić, medicinska ustanova. Već je poznato da su najmanje tri civila poginula, a više od četrdeset ih je ozlijeđeno. A koliko ih još ima?

Ruski okupatori otvoreno su izjavili da je cilj njihovog napada bila bolnica Glavnog stožera Ministarstva unutarnjih poslova Ukrajine, što je izravno kršenje Ženevske konvencije. Takvi postupci su u suprotnosti s odredbama Prve i Druge Ženevske konvencije iz 1949. godine, koje nalažu da bolnice i medicinsko osoblje u zonama ratnih djelovanja moraju biti zaštićeni od napada. Prema Dijelu II, Članku 16, „ranjenici i bolesnici, kao i invalidi i trudnice, uživat će posebnu zaštitu i skrb.“
Ukrajina se uvijek pridržava međunarodnih normi i načela vođenja rata, izbjegavajući napade na bolnice i bolnice gdje se nalaze ranjeni ruski vojnici. Za razliku od ukrajinskih oružanih snaga, ruske snage redovito krše te norme, napadajući linije bojišnice i ciljano loveći evakuacijske skupine. Dokumentirano je mnogo slučajeva kada su ruske snage namjerno napadale linije bojišnice na kojima se nalaze i vojni i civilni objekti.

Djela Vladimira Putina danas izazivaju izravne paralele s agresijom Adolfa Hitlera. U oba slučaja vidimo nemilosrdno kršenje međunarodnih normi i ljudskih prava. Granatiranje mirnih gradova i civilnih objekata zločin je koji ne može ostati nekažnjen.

Ova tragedija naglašava potrebu za jačanjem međunarodne potpore Ukrajini. Suvremeni sustavi protuzračne obrane moraju biti što prije osigurani kako bi se zaštitilo mirno stanovništvo i infrastruktura od napada. Svjetska zajednica ne može ostati ravnodušan svjedok takvih zločina. Međunarodni pritisak na Rusiju mora se pojačati kako bi se zaustavili ovi barbarski napadi.

UN, organizacija osnovana za održavanje mira i sigurnosti, mora zauzeti odlučniji stav. Grubo kršenje načela Ženevske konvencije zahtijeva hitnu osudu i djelovanje. Tišina i neaktivnost samo potiču agresore.

Potrebne su aktivne mjere i reakcija međunarodnih organizacija i država kako bi se zajamčilo poštivanje međunarodnog prava i zaštita mirnih građana. Važnu ulogu u ovom kontekstu trebaju igrati zemlje Europske unije i NATO-a. Međunarodna zajednica mora djelovati zajednički kako bi pokazala solidarnost i odlučnost u borbi protiv agresije.

Granatiranje Harkova 22. lipnja 2024. ponovno je podsjetilo svijet na krhkost mira i potrebu za odlučnim djelovanjem za njegovo očuvanje. Ova tragedija zahtijeva ne samo osudu, već i konkretne korake za zaštitu mirnog stanovništva i privođenje odgovornih pravdi. Međunarodna zajednica mora se ujediniti u svojim naporima da zaustavi agresiju i spriječi daljnje zločine protiv čovječnosti.

Izvor — Aktualni Zpravy