Najznačajniji proračunski prihodi, oni porezni, u prošle dvije godine rasli su po dvoznamenkastim stopama
PišeJagoda Marić

FOTO: Telegram/Pixsell PišeJagoda Marić prije 9 sati 12 preporuka
Posljednje dvije godine Vlada Andreja Plenkovića nastojala je dokazati da je njezin glavni cilj borba protiv inflacije i očuvanje životnog standarda građana, ali među dobitnike inflacije svakako se može svrstati i državni proračun. Najznačajniji proračunski prihodi, oni porezni, u obje su godine rasli po dvoznamenkastim stopama.
U 2023. godini bili su čak 40 posto veći nego dvije godine ranije, odnosno u 2021. Inflacija na proračun djeluje blagotvorno samo na kratki rok, jer rast prihoda koji ona donese vlasti potakne na povećanje potrošnje, koju onda nije lako ili je gotovo nemoguće smanjiti kad se prihodi vrate u normalni kolosijek. Već lani proračunski su rashodi rasli blago iznad prihoda, a kako će inflacija usporavati, prihodi će sve teže pratiti državnu potrošnju.
Porezni prihodi u godinu dana narasli za petinu
Ukupni porezni prihodi lani su dosegnuli 15,5 milijardi eura, što je gotovo za petinu više nego godinu dana ranije. Dvije trećine poreznih prihoda dolaze od PDV-a i lani je taj porez na potrošnju u državnu blagajnu donio čak 10,3 milijarde eura. To je za 16,1 posto više nego u 2022. godini. I to znači da da su prihodi od PDV-a lani rasli dvaput brže od službene godišnje stope inflacije.
U odnosu na 2021. godinu prihodi od PDV-a su porasli čak 36 posto. U Vladinom se izvješću ističe da su “prikupljeni prihodi od PDV-a rezultat rasta osobne i turističke potrošnje, poreznih rasterećenja te kretanja cijena” te podsjeća da je promet u trgovini na malo u 2023. godini povećan u nominalnom iznosu za 12,5 posto.
Prihodi od trošarina rasli sporije
Puno sporije rasli su, ili su čak padali prihodi od posebnih poreza, odnosno trošarina. Riječ je o trošarinama na energente, alkoholna i bezalkoholna pića, pivo ili duhan. Oni ne ovise o cijeni pojedinih proizvoda nego su određeni u fiksnom iznosu.
Najviši rast zabilježile su trošarine na energente i električnu energiju, od 11 posto, dok su trošarine na alkoholna pića i kavu rasle između jedan i dva posto. U odnosu na 2022. godinu država je prikupila manje novca od trošarina na duhanske proizvode, bezalkoholna pića i pivo. I domaći ljudi i turisti očito su slabo povećali potrošnju alkoholnih pića i kave, dok su smanjili potrošnju duhana, bezalkoholnih pića i piva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U tom je segmentu potrošnja bila u raskoraku s onim što sugeriraju prihodi od PDV-a pa se može zaključiti ili da su ljudi smanjili ili tek blago povećali kupnju tih proizvoda ili da su puno veći prihodi od PDV-a više posljedica rasta cijena, a manje povećanja potrošnje.
Prihod od poreza na dobit u dvije godine se udvostručio
Inflacija je sigurno utjecala i na povećanje dobiti domaćih tvrtki, bilo da je riječ o energetskom sektoru, bankama, prehrambenoj industriji ili maloprodajnim lancima. Na kraju je to značilo i izdašne prihode od poreza na dobit. Lani je od tog poreza država prikupila gotovo 2,4 milijarde eura, što je rast od čak 51,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prikupljeni prihod od poreza na dobit rezultat je poslovanja poduzeća tijekom 2022., kao i uplaćenog jednokratnog dodatnog poreza na dobit u 2023. godini. Lani je u državni proračun od poreza na ekstraprofit uplaćeno gotovo 250 milijuna eura. Sve da taj porez i nije bio jednokratno uveden, prihodi od poreza na dobit lani bi bili barem 40 posto veći nego u 2022. godini, kad su rasli po stopi od 47 posto. Tako se u samo dvije godine prihod od poreza na dobit i više nego udvostručio, odnosno porastao je s malo više od milijardu eura u 2021. na 2,4 milijarde u 2023. godini.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Veći prihodi potiču vlasti na povećanje potrošnje
Takav rast prihoda, naravno, potiče državu odnosno Vladu na potrošnju, posebice u prošloj, predizbornoj godini, kad su rashodi rasli za gotovo 21 posto, a naročito se ističe rast troškova za plaće.
Usporavanje inflacije trebalo bi usporiti i rast prihoda, ali to neće samo po sebi smanjiti apetite proračunskih korisnika niti njihova očekivanja da država i dalje ispunjava preuzete obveze. To će biti puno teže u uvjetima kad u 2025. uspori i inflacija, i rast prihoda i BDP-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Source link: www.telegram.hr




