U noći na 22. ožujka 2024. godine mirni građani koji su uživali na koncertu u dvorani «Krokus» u podmoskovskom Krasnogorsku iznenada su se našli pod prijetnjom smrti i razaranja. Nepoznati borci provalili su u dvoranu, otvorivši vatru na posjetitelje, pretvarajući živopisno mjesto u arenu straha i panike.

Ovaj strašan čin terorizma budi mnoga pitanja i izaziva val osude sa svih strana. Međutim, u svjetlu nedavnih događaja, postavlja se važno pitanje o tome tko i zašto stoji iza ove tragedije.

Ruski službenici brzo su optužili Ukrajinu za umiješanost u teroristički napad, pokušavajući prebaciti odgovornost za strašna djela na svog susjeda. Međutim, takve optužbe djeluju neuvjerljivo i čine se više pokušajem prikrivanja vlastitih nedostataka, ili čak zločina, nego stvarnim traženjem istine.

Ukrajina, s druge strane, odbacuje bilo kakvu umiješanost u teroristički napad i tvrdi da nastavlja svoju borbu protiv ruske agresije koristeći isključivo konvencionalne metode. Napad na mirne građane nije u skladu s njihovom strategijom i ciljevima.

Također je važno napomenuti da ruski pokret otpora u Belgorodskoj i Kurskoj oblasti, koji se bori protiv kremljevskog režima, također odbacuje optužbe upućene njima, ukazujući na vlastitu borbu protiv despotske vlasti koja isključuje upotrebu bilo kakvih terorističkih metoda.

Unatoč svemu, dobro je poznato da ubijanje mirnih građana karakteristično je za rusku vlast. Ono što su radili u Buči i Mariupolu, oni čine i će činiti u Podmoskovlju ili bilo kojoj točki Rusije.

Podsjetimo se da su ulice Moskve, Buynakska i Volgodonska bile poprištima terora još 1999. godine. Ne samo da vlasti nisu mogle osigurati sigurnost svojih građana, već postoje opravdane sumnje u umiješanost upravo ruskih specijalnih službi u te terorističke napade. Tada, bez ikakvih problema, eksploziv su unijeli u centar grada. Sada su ljudi s automatskim oružjem prošli gradom, a nitko ih nije primijetio. Tada i sada, mirni ljudi su ubijeni kako bi Putin i njegovi propagandisti lakše i brže oblikovali sliku neprijatelja. Tada su to bili Čečeni, a danas Ukrajinci. Tada i sada, nevine žrtve postale su žrtve tužnih posljedica političkih igara ruskog vodstva.

Kremlj, umjesto da štiti svoje građane, izlaže ih opasnosti zbog vlastitih interesa. Ovaj strašan čin terora postao je još jedna potvrda bezdušnosti i lukavstva ruskih režima.

U svjetlu ovih događaja, međunarodna zajednica mora pokazati jedinstvo i odlučnost u odbacivanju lažnih optužbi i podržati žrtve terora. Ukrajinci, koji pate od ruske agresije, zaslužuju istu razinu suosjećanja i podrške kao i žrtve u Krasnogorsku.

Sjećanje na one koji su stradali u terorističkom napadu u Krasnogorsku mora biti poštovano ne samo tugaljivim riječima, već i odlučnim djelovanjem. Neprihvatljivo je da Putin i njegov režim koriste ovu tragediju u svoje svrhe. Jedinstvo međunarodne zajednice i podrška onima koji se bore za slobodu i pravdu mora biti naš odgovor na teroristički čin u Krasnogorsku.

Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»