Nisu u pitanju plaće, nego model po kojem su uređeni odnosi poslodavaca i radnika, a koji je omogućio da radnici imaju koristi od gospodarskog blagostanja


                Na sjeveru Europe sindikati vode bitku ključnu za budućnost radničkih prava. Protivnik im je Elon Musk

PišeIrena Frlan Gašparović


                Na sjeveru Europe sindikati vode bitku ključnu za budućnost radničkih prava. Protivnik im je Elon Musk


                Na sjeveru Europe sindikati vode bitku ključnu za budućnost radničkih prava. Protivnik im je Elon Musk

PišeIrena Frlan Gašparović prije 48 minuta 2 preporuka

Početkom listopada 2022. Vijeće EU-a potvrdilo je novi propis koji bi trebao zajamčiti primjerene minimalne plaće radnicima u svakoj od 27 država članica EU-a. Od 27 članica, 24 bile su “za”, Mađarska je bila suzdržana, a dvije su zemlje – Danska i Švedska – glasale protiv nove direktive.

Razlog nije bio pokušaj danskih i švedskih vlasti da razvodne radnička prava u Europskoj uniji, dapače. Danska i Švedska smatrale su da nova direktiva prekoračuje ovlasti EU-a i da ide kontra njihovog modela po kojem funkcioniraju odnosi poslodavaca, sindikata i zaposlenika – sustava kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora kojima su definirane najniže plaće po sektorima, a koji u konačnici radnicima jamči i višu zaštitu nego u nekim drugim EU članicama.

Lokalni spor eskalirao

Taj se sustav sada sudario s američkim načinom razmišljanja. Krenulo je u Švedskoj, u prvi mah kao lokalni radni spor između američke kompanije Tesla i njezinih mehaničara: u deset radionica koje servisiraju Teslu skupina radnika je, uz potporu sindikata metalaca, krajem listopada krenula u štrajk jer tvrtka ne želi potpisati kolektivni ugovor. Lokalni spor je, međutim, eskalirao.

Uslijedio je val štrajkova solidarnosti: lučki radnici prestali su iskrcavati vozila koja su dopremljena brodovima, članovi sindikata prestali su servisirati Tesle, poštari su odbili dostavljati registarske tablice… Sindikati u Danskoj, Norveškoj i Finskoj stali su uz švedske kolege: “Kolektivni ugovori su ključan element nordijskog tržišta rada”, poruka je iz finskog sindikata koji okuplja zaposlene u sektoru prometa.

Nije u pitanju plaća

U toj je poruci sažet ključni razlog ovog solidarnog širenja nezadovoljstva. Ne radi se nužno o visini plaće – iz kompanije tvrde da zaposlenici imaju primanja i druge povlastice u razini onoga što bi imali temeljem kolektivnog ugovora – nego se radi o budućnosti jednog modela koji je u temeljima tamošnjeg tržišta rada i gospodarstva općenito, a koji je, smatraju sindikati, postupcima američke kompanije sada doveden u pitanje.

Model je tipičan za taj dio Europe: sindikati i poslodavci pregovaraju o uvjetima rada, uključujući plaće, s gotovo nikakvim uplitanjem države (zato su skandinavske zemlje bile tako skeptične prema ideji da se dogovori zajednički set pravila za primjerenu minimalnu plaću na razini EU-a). Smatra se da je to omogućilo radnicima da imaju veće koristi od ekonomskog prosperiteta.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Štrajkova gotovo nema

Statistika pokazuje da se u Švedskoj štrajka neusporedivo manje nego u, primjerice, Francuskoj, zemlji koja je u Europi i poznata po masovnim i učestalim štrajkovima. Prema jednoj usporednoj analizi, u Francuskoj je u razdoblju 2020./2021. na štrajkove potrošeno 79 radnih dana na tisuću zaposlenih, a u Švedskoj samo dva dana. To se dijelom pripisuje upravo ovom modelu koji počiva na kolektivnom pregovaranju i kolektivnim ugovorima.

Koliko je točno radnika u Teslinim radionicama u Švedskoj u štrajku, nije poznato, ali stvar je ionako izašla iz garaža i pretvorila se u ono što mediji poput Financial Timesa i New York Timesa nazivaju “kulturološkim srazom” švedskog radništva i američkog managementa i “transatlantskim srazom ideala”: s jedne strane Elon Musk, otvoreni protivnik sindikalnog udruživanja, a s druge snažni (europski) sindikati koji žele na ovom primjeru pokazati da se mogu othrvati pokušaju jedne goleme kompanije da ignorira lokalnu praksu i uvjete poslovanja.

Četvrt stoljeća promjena

Bitnu ulogu u svemu ima – ili bi barem mogla imati – i susjedna Njemačka. I Nijemci imaju snažne sindikalne organizacije, a za razliku od Švedske, gdje Tesla ima mehaničarske radionice, u njemačkoj pokrajini Brandenburg smještena je giga-tvornica, prva takva u Europi, s oko 11 tisuća zaposlenih. Jedan od najmoćnijih njemačkih sindikata IG Metall pokušava tamo učlaniti što više radnika – brojke su ključne da bi se uopće doveli u poziciju da pregovaraju o plaćama i radnim uvjetima.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Otkako je u listopadu krenuo sindikalni otpor na sjeveru Europe, analitičari i mediji posežu za povijesnom paralelom, uvelike sličnim slučajem iz 1990-ih: američka kompanija koja je htjela švedsko tržište rada prilagoditi sebi, a ne obrnuto. Ali nije uspjela. Nakon tri mjeseca štrajka i pritiska štrajkova solidarnosti, Toys ‘R’ Us je 1995. pristao na kolektivni ugovor. Tek ćemo vidjeti koliko se Europa u tih četvrt stoljeća promijenila.

Source link: www.telegram.hr