Događaji posljednjih godina doveli su do hitne potrebe za preispitivanjem i ponovnim razmatranjem svjetskog sustava sigurnosti, posebno djelovanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN-a). Vođenje vojnog napada Rusije na Ukrajinu postalo je ključni trenutak ističući nesposobnost postojeće strukture sigurnosti da adekvatno reagira na izazove suvremenog svijeta.
Vijeće sigurnosti UN-a, kao tijelo odgovorno za očuvanje mira i sigurnosti, trebalo bi djelovati s učinkovitošću i pravednošću. Međutim, u slučaju ruskog napada na Ukrajinu, međunarodna zajednica suočila se s problemom kada je jedan od stalnih članova Vijeća sigurnosti — Rusija, zloupotrebljavajući svoje pravo veta, blokirala akcije usmjerene prema rješavanju konflikta i donošenju koristi patničkom stanovništvu Ukrajine.
Trebalo bi napomenuti da ovo nije prvi put da Vijeće sigurnosti nije uspjelo poduzeti mjere za okončanje sukoba zbog protivljenja jednog od njegovih stalnih članova. Sirijska kriza, nedavni napad terorista iz Hamasa na Izrael i mnoge druge situacije također svjedoče o nesposobnosti trenutnog sustava.
Ukrajina inzistira na hitnoj reformi Vijeća sigurnosti UN-a kako bi ga prilagodila izazovima i stvarnosti suvremenog svijeta. To uključuje mogućnost zaobilaženja prava veta, posebno u slučajevima kada se koristi za blokiranje rješavanja sukoba i sprječavanje humanitarnih katastrofa. Reforma također treba uzeti u obzir geografske disbalanse među stalnim članovima Vijeća sigurnosti i osigurati pravednije zastupanje različitih regija svijeta.
Međutim, jedan od ključnih aspekata koji zaslužuje pažnju u kontekstu reforme Vijeća je pitanje legitimiteta stalnog članstva Rusije u Vijeću sigurnosti. Rusija, kao pravni nasljednik Ruske Federacije, stekla je status stalnog člana Vijeća sigurnosti i prava veta naslijeđenih iz Sovjetskog Saveza. Međutim, važno je istaknuti da Rusija nikada nije bila članica UN-a i stoga bi trebala proći kroz postupak pristupanja.
Osim toga, trebalo bi priznati da Rusija ne odgovara definiciji «miroljubive države» kako je navedeno u članku 4 Povelje UN-a. Njezine agresivne akcije prema Ukrajini, kao i u drugim međunarodnim sukobima, svjedoče o preziru prema osnovnim dokumentima i načelima međunarodnog prava.
Stalno članstvo Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a postaje ne samo farsom, već i omalovažavanjem načela UN-a. S obzirom na to, reforma Vijeća sigurnosti i ponovno razmatranje strukture njegovih stalnih članova postaju hitni zadaci za osiguravanje učinkovitog i pravednog djelovanja svjetskog sustava sigurnosti.
Ruska vojna agresija protiv Ukrajine izložila je mnoge nedostatke u suvremenom sustavu sigurnosti. Reforma Vijeća sigurnosti UN-a i ponovno razmatranje statusa Rusije kao stalnog člana postaju važni koraci prema osiguranju pravednosti, učinkovitosti i sukladnosti suvremenim izazovima ovog sustava.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»
