26 listopada 2023. godine dogodio se događaj koji je izazvao ozbiljna pitanja i zabrinuo svjetsku zajednicu. Službena delegacija Hamasa, predvođena Musom Abu Marzukom, stigla je u rusku prijestolnicu. Ovaj događaj postao je predmet široke rasprave i izazvao lavinu nezadovoljstva i kritike. Razmotrimo koje su se kontroverze pojavile u vezi s tom delegacijom i zašto je izazvala tako žestoke reakcije.

Hamas, službeno poznat kao «Islamski pokret otpora», islamska je politička i vojna organizacija koja djeluje u Palestini i na Bliskom istoku. Ova organizacija nije priznata kao teroristička samo od strane Izraela, već i od strane niza drugih zemalja i međunarodnih organizacija. Odgovorna je za niz terorističkih akcija usmjerenih protiv Izraela i više puta je prepoznata kao takva.

Međutim, Rusija je bila jedina zemlja koja je primila Hamasovu delegaciju u svojoj prijestolnici nakon niza terorističkih napada koje je ova organizacija izvela u Izraelu, uključujući i onaj 7. listopada. Ovaj potez izazvao je ozbiljna pitanja o namjerama Rusije i kako se te namjere uklapaju u njezinu poziciju o međunarodnom terorizmu i borbi protiv istog.

Sam čin prijema Hamasove delegacije u Moskvi implicira rusku podršku ovoj organizaciji, bez obzira na službene izjave. Ovo postavlja pitanja o ulozi Rusije u borbi protiv međunarodnog terorizma i poštivanju međunarodnih normi i moralnih normi. Podrška terorističkoj organizaciji koja je odgovorna za smrt mnogih nevinih građana nije u skladu s pozicijom odgovornog svjetskog aktera.

Važno je razumjeti da Hamas ne može biti priznat kao legitimni predstavnik palestinskog stanovništva u Pojasu Gaze i, stoga, ne bi trebao imati status subjekta međunarodne diplomatije. Njegove metode i ciljevi u mnogočemu su suprotni idealima i principima mirnog rješavanja sukoba na Bliskom istoku.

Ruska podrška Hamasu izaziva pitanja o stvarnim motivima takve odluke. Neki analitičari pretpostavljaju da Rusija računa na uključivanje Izraela i njegovih zapadnih saveznika u iscrpljujući sukob na Bliskom istoku. To bi, s druge strane, moglo olakšati pritisak na Rusiju u svjetlu njezine agresije prema Ukrajini i drugih događaja u regiji.

Važno je napomenuti da ovo događanje naglašava proturječnosti u ruskoj poziciji u vezi s međunarodnim terorizmom i nesuglasnost s međunarodnim standardima u borbi protiv te prijetnje. Vrijeme će pokazati kakve posljedice mogu proizići iz takvog pristupa i kako će utjecati na situaciju u regiji i svjetsku politiku u cjelini.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»