Zakon o izbornim jedinicama u Saboru drugi put, mogao bi i treći. Dr. Palić tumači može li to utjecati na datum izbora

Marija Selak Raspudić otkrila da je zakon protuustavanGoran Mehkek/Cropix

Zakon o izbornim jedinicama ide na popravni ispit.

Vlada ga je u četvrtak ponovno uputila u saborsku proceduru nakon što je zakon već jednom usvojen. I objavljen u Narodnim novinama. No onda je zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić, čitajući te iste Narodne novine, otkrila da je Zakon objavljen 4. listopada. A da u Zakonu piše da na snagu stupa 1. listopada. Pa je ispalo da je Zakon objavljen retroaktivno. Što je jednostavno protuustavno.

Prst krivnje premijer Andrej Plenković nije uperio u svoj HDZ, koji je zakon o novoskrojenim izbornim jedinicama mogao donijeti ranije. I tako izbjeći da se on kampanjski usvaja tek nekoliko dana prije nego što će isteći rok koji je postavio Ustavni sud kada je, zbog neustavne razlike u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama, ukinuo dosadašnji zakon.

’Štetan presedan’

Umjesto toga uperio ga je u predsjednika Republike Zorana Milanovića. On, očito namjerno, Zakon o izbornim jedinicama nije žurio potpisati čim ga je dobio. Nego je čekao da prođe pet dana. I onda ga 3. listopada, unutar ustavom propisanog roka od osam dana, i potpisao.

– Ovo je presedan – štetan, svjestan i namjeran. Vlada sada otklanja formalno-pravne nedostatke koji su nastali kao posljedica nepotrebnog, štetnog i presedanskog postupka predsjednika Republike koji nije poštovao volju zakonodavca. Mogao je to potpisati odmah u četvrtak kada mu je poslan tekst iz Sabora, mogao je potpisati cijeli dan u petak. Sasvim je jasno da je to učinio svjesno i namjerno. To je prvi put da se nešto tako dogodilo – ustvrdio je Plenković. Nepotpisivanje zakona u roku koji je zamislio zakonodavac je odstupanje od uobičajene prakse.

– Nije točno, laže – uzvratio je odmah Zoran Milanović. Potpisivao je, kaže, zakone jer su njegove suradnike zvali iz Sabora, ali nikada nije potpisao ništa s točno definiranim datumom.

– Čovjek stalno dolazi po repete, čude mu se i njegovi. Trebao je to samo prešutjeti i ići dalje. Ovo je baš jadno, tovari kola, idemo dalje – kazao je Milanović.

Oporba pak koristi priliku koja im se servirala. Možemo je skupilo potpise više od petine zastupnika kako bi ubrzali ocjenu ustavnosti ovog zakona na Ustavnom sudu. Sličnu inicijativu pokrenuo je ovih dana i Most.

– Mi smo već ranije, dok je prijedlog Zakona o izbornim jedinicama još bio u proceduri, Ustavnom sudu uputili zahtjev za mišljenje o ustavnosti. Sada smo taj zahtjev preformulirali pa će Ustavni sud odlučivati i o našem i o zahtjevu ljevice.

Datum izbora

Da nije bilo Marije Selak Raspudić koja je čitala Narodne novine, Zakon ne bi bio srušen. U tridesetak sekundi uspjeli smo javno razotkriti HDZ-ovu proceduralnu potkapacitiranost i pokušaj prikrivanja protuustavne prijevare – kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Nikola Grmoja.

Zakon o izbornim jedinicama će tako, nakon što ga usvoji Sabor, zaživjeti nešto kasnije nego je planirano. A oporba će dobiti dodatno vrijeme da u “produžecima” kritizira HDZ zbog predloženih rješenja u zakonu. To, međutim, ni na koji način neće utjecati na sam termin izbora.

– Dva su elementa koji određuju datum izbora. Jedan je da Hrvatski sabor donese odluku o raspuštanju, a druga je da sačekaju srpanj kada će im isteći mandat. Po Ustavu odluku o datumu izbora samostalno donosi predsjednik Republike, s tim da taj datum mora biti najmanje 30 i najviše 60 dana od dana kada je odluka o raspuštanju stupila na snagu. Zakon o izbornim jedinicama s tim nema nikakve veze – pojašnjava ustavni stručnjak prof. dr. Mato Palić.

Najviše kritika na zakonsko rješenje koje je izradio HDZ odnosilo se na činjenicu da je veličina izbornih jedinica usklađivana prema brojevima iz popisa birača, a ne prema broju punoljetnih stanovnika koji imaju pravo glasa.

– Naveden je popis birača jer je to definirano Zakonom o izboru birača. Tamo se navode birači, ne punoljetni stanovnici. S druge pak strane popis birača i registar birača naš su kronični problem, no do sada nije bilo političke volje da se tu uvede reda – zaključuje Palić. 

Source link: slobodnadalmacija.hr