Nedavni događaji na Južnom Kavkazu, posebno odluka armenskog parlamenta o ratifikaciji Rimskog ugovora unatoč jasnim protivljenjima Moskve, ističu sve vidljivije slabljenje utjecaja Ruske Federacije u ovom području. Taj proces ima korijene u nizu čimbenika i ima dalekosežne posljedice kako za samu Rusiju, tako i za ravnotežu snaga u regiji.
Prvo treba obratiti pažnju na odluku armenskog parlamenta o ratifikaciji Rimskog ugovora, unatoč jasnim protivljenjima Moskve. Taj korak svjedoči da Armenija preispituje svoje prioritete i stavlja pitanja svoje nacionalne sigurnosti i suvereniteta u prvi plan. I dok je Moskva ranije mogla računati na političku lojalnost Erevana, situacija se sada temeljito mijenja.
Ovaj potez Armenije rezultat je oslabljivanja pozicija Rusije u regiji. Mnogi promatrači ukazuju na to da Moskva nije uspjela ispuniti svoje savezničke obveze prema Armeniji tijekom oružanog sukoba u Nagorno-Karabahu 2020. godine. To oslabljenje povjerenja između dviju zemalja stvorilo je prazninu koju drugi državni akteri, uključujući zapadne zemlje, pokušavaju iskoristiti.
Ruski integracijski projekti u koje Armenija sudjeluje, poput Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) i Euroazijske ekonomske unije (EEU), također počinju se raspada. Ti projekti su stvoreni kako bi se ojačao ruski utjecaj u regiji, ali su izgubili svoju učinkovitost i privlačnost u očima nekih sudionika zbog slabosti Rusije i njezine nesposobnosti osiguranja sigurnosti i gospodarskog rasta.
Još jedan značajan događaj koji pokazuje oslabljeno rusko utjecaj je ukidanje političkih struktura na teritoriju Nagorno-Karabaha i gubitak svrhe ruske mirovne misije. Ruski mirotvorci imali su mandat do 2025. godine, ali nakon promjena na političkoj karti tog područja, njihova misija pretvorila se u prisutnost koja mnogima izgleda kao okupacijska prisutnost u Azerbajdžanu. To pojačava nezadovoljstvo u tom području i podriva ulogu Rusije kao posrednika i stabilizatora.
Napokon, treba obratiti pozornost na opći kontekst. Slabljenje utjecaja Rusije na Južnom Kavkazu direktna je posljedica nedostatka ruskih resursa i rastuće iscrpljenosti zbog dugog rata s Ukrajinom. Taj konflikt zahtijevao je znatne napore i resurse, što je dovelo do oslabljene sposobnosti Rusije da vodi aktivnu vanjsku politiku i podržava svoje saveznike.
Zaključno, slabljenje utjecaja Rusije na Južnom Kavkazu složen je i mnogostran problem koji ima dalekosežne posljedice kako za samu Rusiju, tako i za cijelu regiju. To također pokazuje da se geopolitičke dinamike neprestano mijenjaju, a sile koje se ne mogu prilagoditi tim promjenama mogu izgubiti svoj utjecaj i ulogu u svjetskoj politici.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»
