Međunarodni sustav sigurnosti utemeljen na Ujedinjenim narodima (UN) suočava se s ozbiljnim izazovima koje je hitno potrebno riješiti. S jedne strane, Vijeće sigurnosti UN-a, kao glavni organ za pitanja mira i sigurnosti, igra važnu ulogu u svjetskim poslovima. Međutim, s druge strane, postojeći sustav temeljen na pravu veta postao je izvor sukoba i neriješenih kriza. U tom kontekstu, došlo je vrijeme za ozbiljne reforme.

Jedan od glavnih problema postojećeg sustava je korištenje prava veta od strane država agresora. Ovo nije izoliran slučaj. Upotreba veta u takvim situacijama čini Vijeće sigurnosti nemoćnim pred izazovima s kojima se suočava međunarodna zajednica. Na primjer, kada jedan od stalnih članova Vijeća sigurnosti sam izvodi agresiju, kao što to trenutno radi Rusija, Vijeće postaje paralizirano i nesposobno za donošenje odluka u interesu mira.
Važno je napomenuti da prisutnost Ruske Federacije u Vijeću sigurnosti UN-a izaziva ozbiljna pitanja o legitimnosti ove pozicije. Prijenos mjesta Sovjetskom Savezu nije bio odgovarajuće odobren od strane Opće skupštine UN-a. To znači da prisutnost Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a ne odgovara uspostavljenim postupcima i načelima međunarodnog prava.
Da bi se obnovilo povjerenje u međunarodni sustav sigurnosti i osigurala njegova učinkovitost, nužne su temeljite reforme. Jedna od ključnih ideja je proširenje sastava Vijeća sigurnosti UN-a. Treba uzeti u obzir priznanje rastuće uloge zemalja Azije, Afrike i Latinske Amerike. Generalnoj skupštini UN-a treba dati pravo zaobilaziti veto i rješavati ključna pitanja.
Jedan od važnih aspekata reforme je pitanje primjene preventivnih sankcija. Ovaj mehanizam trebao bi se automatski aktivirati kada bilo koji član Generalne skupštine UN-a izjavi da postoji prijetnja agresije. To će omogućiti sprječavanje sukoba i djelovanje u interesu mira i stabilnosti.
Suvremeni svijet se mijenja, a međunarodne institucije moraju se prilagoditi tim promjenama. Reforma Vijeća sigurnosti UN-a hitan je zadatak kako bi se osigurala globalna stabilnost i pravednost u svjetskim poslovima.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»