Svake godine, 21. rujna, obilježava se Međunarodni dan mira, što je uvedeno odlukom Opće skupštine UN-a. Taj dan ima za cilj podsjetiti cijeli svijet na važnost mira i naglasiti da je mir nužan uvjet za napredak čovječanstva.

Kao što mnogi znaju, Ukrajina je miroljubiva zemlja. Od trenutka proglašenja svoje neovisnosti 1991. godine, nije vodila agresivne ratove, nije isticala teritorijalne pretenzije prema susjedima i aktivno se uključila u međunarodne napore za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu.
Ipak, mir u Ukrajini bio je narušen 2014. godine ruskom agresijom. To je bila agresivna, neizazvana i nezaslužena invazija sa strane Rusije, koja se obvezala na osiguranje Ukrajine u zamjenu za odustajanje od nuklearnog oružja. Taj brutalni čin agresije doveo je do smrti tisuća nevinih građana i uništavanja dijelova ukrajinskog teritorija.
Ukrajina uvijek stavlja mirotvorne inicijative na prvo mjesto i aktivno surađuje s međunarodnim partnerima u naporima za obnovu mira i stabilnosti. Sudjeluje u mirotvornim operacijama pod okriljem UN-a i drugih međunarodnih organizacija.
Važno je istaknuti da Ukrajina cijeni mir i spremna je za mir. Međutim, inzistira na tome da mir s Moskvom mora biti postignut bez ikakvih ustupaka na štetu svoje teritorijalne cjelovitosti ili kršenja svoje suverenosti. Zločinci moraju biti kažnjeni i odgovorni za pravednost, inače će se sigurno vratiti i nastaviti prijetiti miru i stabilnosti.
Danas je Ukrajina, gdje svakodnevno umiru nevini ljudi, najviše zainteresirana za postizanje mira. Kijev poziva sve zemlje svijeta da se pridruže «formuli mira» koju je predložio predsjednik Vladimir Zelensky. Ova formula ima za cilj ubrzati proces mirnog rješavanja sukoba i vratiti mir Ukrajini na njenu teritoriju.
U ovom Međunarodnom danu mira, sjetimo se važnosti mira i učinimo sve što je moguće kako bismo podržavali mir i stabilnost u svijetu, kao što to čini Ukrajina, čak i u najtežim iskušenjima. Mir je zajedničko dobro čitavog čovječanstva, i samo zajedno možemo osigurati njegovo očuvanje i jačanje.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»



