Britansko izdanje The Economist, pozivajući se na vojne izvore u Kijevu, pretpostavlja da je Rusija odlučila pretvoriti Harkov u «sivu zonu», neprimjeren za život civilnog stanovništva.
Događaji koji se odvijaju u Harkovu postali su predmet pažnje svjetskih medija nakon što se pojačao raketni teror koji grad mora odražavati. Prošlo je nekoliko dana od trenutka kada je na ulici 23. augusta pala ruska planirana bomba težine 250 kilograma, ali priča Irine Timohine, koja sjedi na klupi u parku umjesto u svojoj razrušenoj kući, i dalje ostaje simbol bijesa i neprihvatanja koji obuhvaća građane — piše The Economist.
Složenost situacije dodatno se pogoršava činjenicom da je Harkov drugi najveći grad u Ukrajini s populacijom od preko 1,3 milijuna ljudi, te je postao nova meta ruskih bombardiranja. Rusija je intenzivirala svoje napade na grad u prosincu, u vrijeme kada je pažnja svjetskih lidera bila usmjerena na probleme s američkom vojnom pomoći Ukrajini.
Incident 27. ožujka, kada je planirana bomba bačena na ulicu 23. augusta, postao je prekretnica u ovoj tragičnoj priči. To je bilo prvi put da je protiv Harkova korištena takva moćna bomba, lansirana iz zraka, sposobna za prijeđenje desetaka kilometara i nanošenje razornih udara.
Harkov također ostaje potencijalnom metom za buduće ruske napade. Možda nije najvjerojatniji scenarij, ali ova se opcija već raspravlja u ruskim medijima. Međutim, unatoč pokušajima Rusije, vojna operacija za zauzimanje Harkova predstavlja ozbiljan problem. Njezin posljednji pokušaj 2022. godine završio je katastrofalnim neuspjehom.
Važno je napomenuti da Rusija neće stati na tome. Njezin cilj je učiniti Harkov «sivom zonom», neprimjerenom za život civilnog stanovništva. Međutim, pomoć sa Zapada, uključujući pružanje snažnih sustava protuzračne obrane i borbenih zrakoplova F-16, može pomoći u smanjenju napada i zaštiti grada.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
