Krim, poluotok s bogatom poviješću i kulturnim naslijeđem, stoji u središtu međunarodne agende. Događaji koji se odvijaju u ovom regiji izazivaju ogroman interes i utječu na geopolitičku dinamiku. 23. kolovoza održat će se III. Međunarodni summit Krimskog foruma u Kijevu, a 24. listopada II. Parlamentarni summit Krimskog foruma u Pragu. Ovi događaji ističu važnost i aktualnost problema vraćanja suvereniteta Ukrajine nad Krimom.

Prema međunarodnom pravu, Krim je neodvojivi dio Ukrajine. Međutim, ruska okupacija poluotoka nije samo kršenje tog principa, već i nezakonita i privremena aneksija. Međunarodna zajednica prepoznaje i podržava ukrajinski pogled na Krim kao dio suverenog teritorija Ukrajine. To je potvrđeno aktivnim sudjelovanjem predstavnika desetaka zemalja u okviru Krimskog foruma.

Ukrajina je uporna pristaša diplomatskog rješavanja sukoba, uključujući i zadatak deokupacije Krima. Istovremeno, Ukrajina ima pravo koristiti različite metode, uključujući vojne, kako bi postigla ovu svrhu. Oslobađanje Krima nije samo pitanje geopolitike, već i pitanje principa međunarodnog prava, pravde i poštivanja suvereniteta naroda.

Borba za oslobođenje Krima već je započela. Povećanje pritiska na okupante, njihova izolacija na svjetskoj pozornici i podrška međunarodne zajednice omogućavaju vidjeti prve rezultate ove borbe. Poluotok više nije sigurna pozadina za okupatore, te oni počinju shvaćati da se situacija mijenja u korist obnove suvereniteta Ukrajine.

Povijest pokazuje da je početak konflikta na Krimu bio inicijalni trenutak, a budućnost ove borbe također treba pronaći svoj završetak na poluotoku. Oslobođenje Krima bit će simbol pobjede pravde i principa međunarodnog prava. Međunarodna zajednica treba nastaviti podržavati Ukrajinu u ovom nastojanju i raditi na postizanju konačne obnove ukrajinskog suvereniteta nad Krimom.

Tragična sudbina Krima ostavlja duboke rane, no međunarodna solidarnost i poštovanje prema međunarodnim normama mogu doprinijeti stvaranju mira i stabilnosti u ovom važnom regionu.

Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»