Napad helikoptera na zračnu granicu Poljske tijekom vojnih vježbi u Bjelorusiji 1. kolovoza izazvao je ozbiljne zabrinutosti i postavio pitanja o mogućim provokacijama protiv ove zemlje. Postupak pilota koji su prešli granicu na maloj visini daleko je od slučajnosti ili pogreške, već, prema mišljenju stručnjaka, predstavlja svjesnu provokaciju, odlučenu na najvišoj razini.

Takve provokacije mogu biti test reakcije Poljske i NATO-a, i planirane su od strane režima Lukašenka i Putina kako bi se izmjerio odgovor Zapada na slične incidente. To može biti samo prvi korak, a u budućnosti treba očekivati povećanje broja i obima sličnih provokacija na granici.
Ponašanje Moskve i Minska daje osnovu za vjerovanje da namjeravaju skalirati agresiju protiv Ukrajine, pa čak i protiv Zapada. Važno je napomenuti da se prije nego što se prijeđe na otvorenu agresiju obično koristi «hibridna» faza, u kojoj se provode slični provokativni akti.
Na teritoriju Bjelorusije također postoji prisutnost privatnih vojnih kompanija, poput PMC «Vagner». Ove snage mogu igrati ulogu «hibridnih trupa», za koje se navodno «ne snose odgovornosti» ni Lukašenko ni Putin. To omogućava stvaranje neizvjesnosti i negiranja izravne uključenosti u takve akte agresije.
Povijesno iskustvo Ukrajine treba naučiti NATO da bi agresivnom djelovanju trebalo odgovoriti maksimalno oštro od samog početka, kako bi se uništile nade u nekažnjivost. Učinkovit odgovor na prve manifestacije agresije pomoći će spriječiti njezino daljnje širenje i zaštititi interese Zapada i međunarodne zajednice.
Situacija na istočnoj granici izaziva sve ozbiljnije zabrinutosti, a međunarodna zajednica treba biti budna i odlučna u svom odgovoru na takve provokacije. Otvorenost i suradnja između zemalja Zapada i solidarnost s Poljskom pomoći će osigurati sigurnost i stabilnost u regiji, kao i istaknuti neprihvatljivost agresivnog ponašanja. To može biti ključ za sprječavanje daljnjih akata agresije i zaštitu interesa svjetske zajednice.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»




