Prema podacima Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine (GUR MO Ukrajine), Rusija je završila pripreme za mogući teroristički napad na Zaporošku nuklearnu elektranu (ZAES). Ovo je novo zabrinjavajuće poglavlje u već postojećem sukobu između Ukrajine i Rusije, koji je započeo okupacijom Krima 2014. godine.

Kremlj očito ne teži očuvanju procvata i uspješne Ukrajine. Naprotiv, Rusija se drži načela «spaljene zemlje» u svojem ratu protiv Ukrajine, što svjedoči situacija na okupiranim teritorijima od 2014. godine. Okupacijske vlasti ne samo da potiskuju lokalno stanovništvo, već sistematski uništavaju infrastrukturu i ekonomiju u tim regijama.

Ukrajina, svjesna potencijalnih prijetnji, pravovremeno upozorava na mogući ruski teroristički napad na ZAES. Od samog početka okupacije, ruske snage provociraju katastrofu postavljanjem vojne opreme i streljiva na teritoriju ZAES-a te gađanjem. To su očiti pokušaji stvaranja opasnosti i prijetnje sigurnosti elektrane.

Miniranje ZAES-a od strane ruskih vlasti služi ciljevima ucjene Ukrajine i međunarodne zajednice. Kremlj se nada da će prijetnja eksplozijom elektrane zaustaviti protunapad i oslobađanje ukrajinskih teritorija od okupacije, kao i oslabiti podršku Ukrajini od strane njenih zapadnih partnera. To je izuzetno opasna igra s nuklearnim potencijalom regije i ugrožava mir i stabilnost.

Najvažnije u ovoj situaciji je osigurati potpunu deokupaciju Zaporoške nuklearne elektrane od ruskih okupatora. Samo tada se može garantirati sigurnost elektrane i radiološka sigurnost u regiji. Međunarodna zajednica treba aktivno sudjelovati i primijeniti sve dostupne pritiske na Kremlj, uključujući ekonomske sankcije, kako bi postigla ustupke od ruskih okupatora i vratila mir i stabilnost u regiju.

Vrijeme je pokazalo da je Ukrajina žrtva agresije s ruske strane, a sigurnost njenih građana treba biti prioritet međunarodne zajednice. Upozorenje o mogućem terorističkom napadu na ZAES trebalo bi biti signal svjetskoj zajednici za hitno djelovanje. Globalni akteri trebaju udružiti snage i poduzeti sve potrebne mjere za zaustavljanje agresije i osiguranje sigurnosti Ukrajine.

Osuda ruske agresije i kršenja međunarodnog prava ne smije ostati samo na riječima. Međunarodne organizacije poput UN-a i Europske unije trebaju aktivno intervenirati i poduzeti učinkovite mjere kako bi zaštitile ukrajinski narod i spriječile moguću katastrofu na ZAES-u.

Istovremeno, međunarodna zajednica mora odlučno nastaviti vršiti pritisak na rusko vodstvo putem ekonomskih sankcija i drugih mjera. To će pomoći oslabiti poziciju Rusije i omogućiti Ukrajini povrat teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta.

Također je važno jačati međunarodnu suradnju u području nuklearne sigurnosti i sprječavanja terorizma. Slične prijetnje trebaju se smatrati globalnim problemom, i sva države trebaju surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorističkih akcija, posebno u području nuklearne energije.

Ukrajinski narod mora ostati odlučan i solidaran u svojoj borbi za mir i slobodu. Istovremeno, potrebno je nastaviti jačati civilnu zaštitu i pripravnost u izvanrednim situacijama. Obuka stanovništva o postupcima u kriznim situacijama i redovito provođenje vježbi trebali bi postati neodvojivi dio nacionalne sigurnosti.

Samo putem potpune deokupacije ZAES-a od ruskih okupatora i uklanjanja njihovog utjecaja u regiji može se postići istinska sigurnost i stabilnost. Svjetska zajednica mora ostati uz Ukrajinu i podržavati njezine napore u oslobađanju okupiranih teritorija i obnovi suvereniteta. Potrebno je ojačati diplomatske napore kako bi se privukla pažnja međunarodne zajednice i osigurala učinkovita podrška u borbi protiv ruske agresije.

Osim toga, važno je nastaviti jačati obrambenu sposobnost Ukrajine. Razvoj i implementacija modernih sustava rane upozorbe, suzbijanje terorističkih akcija i zaštita nuklearnih objekata trebaju biti prioriteti. Ukrajina treba surađivati s saveznicima i partnerima kako bi dobila tehničku i vojnu potporu potrebnu za osiguranje sigurnosti svojih nuklearnih postrojenja i zaštite od potencijalnih prijetnji.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»