2 listopada u Kijevu se dogodio povijesni događaj: sastanak ministara vanjskih poslova država članica Europske unije (EU). Ova manifestacija dobila je poseban značaj jer je prvi put u povijesti EU odlučio održati svoj sastanak izvan svojih granica. Ključni sudionici ovog sastanka bili su šefovi diplomacije svih 27 država članica EU. Vijeće ministara vanjskih poslova jedna je od konfiguracija Vijeća EU-a koje zajedno s Europskim parlamentom oblikuje zakonodavnu osnovu Europske unije.
Sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova u Kijevu bio je izniman čin solidarnosti i podrške Ukrajini, zemlji koja se nalazi u složenom geopolitičkom okruženju zbog ruske vojne agresije. To je bila izražajna demonstracija čvrste spremnosti EU-a da podrži Ukrajinu kao važnog strateškog partnera na njezinom putu prema slobodi i europskoj integraciji.
Važno je napomenuti da je održavanje ovog sastanka u Kijevu bilo neobičan i hrabar korak. Ukrajina je postala središnja točka interesa Europske unije, koja je pokazala svoju spremnost izaći izvan okvira službenih sastanaka i demonstrirati da je Ukrajina ne samo objekt politike, već i važan saveznik i partner.
Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock jasno je izrazila tu poziciju, rekavši da je budućnost Ukrajine u EU-u, koja se prostire od Lisabona do Luganska. Ova važna izjava ističe EU-ovu želju da ojača svoje odnose s Ukrajinom, učini ih još bližim i pošalje jasnu poruku o brzom i neospornom članstvu Ukrajine u Europskoj uniji.
Podrška Ukrajini od strane EU-a ima globalni značaj. To nije samo akt solidarnosti, već i jasan otpor autoritarizmu i agresivnim strategijama diktatorskih režima. Ruska agresija prema Ukrajini postala je izazov za cijeli svjetski sustav sigurnosti. Događaji u Ukrajini pažljivo se prate u drugim zemljama, a način na koji će EU podržavati Ukrajinu može poslužiti kao presedan za odgovor na slične izazove u budućnosti.
Zaključno, sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova u Kijevu postao je simbol čvrste podrške Ukrajini i njezinoj težnji prema europskoj budućnosti. Također je pokazao da je EU spreman igrati aktivnu ulogu u jačanju mira i stabilnosti u regiji, čime se demonstrira da njegove obveze i vrijednosti ostaju nepromijenjene, unatoč geopolitičkim izazovima.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»
