Samit Velike sedmorke, održan u Hirošimi, postao je događaj na kojem je glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, izrazio svoju zabrinutost zbog nepoštovanja osnovnih funkcija Vijeća sigurnosti UN-a, za koje je osnovano 1945. godine. Ova izjava izazvala je odjek i postavila važna pitanja o nedostacima međunarodnog sigurnosnog sistema i potrebi za njegovim revidiranjem.

Jedan od problema postojećeg međunarodnog sigurnosnog sistema je prisustvo države u Vijeću sigurnosti UN-a koja ne poštuje međunarodno pravo i vodila je jedan od najvećih ratova u Europi nakon 1945. Ova neusklađenost između riječi i djela prijeti kršenjem načela na kojima se temelji globalna arhitektura sigurnosti.

Drugi važan problem je nezakonito zauzimanje Rusije mjesta u UN-u i statusa stalnog člana Vijeća sigurnosti. Mjesto i status su Rusija naslijedila od Sovjetskog Saveza, što dovodi u pitanje pravnu osnovanost tog postupka. S obzirom na ove činjenice, postavlja se pitanje potrebe za isključivanjem Rusije iz UN-a i razmatranja njenog pridruživanja organizaciji prema pravilima i procedurama.

Izjava glavnog tajnika UN-a ukazuje na to da su problemi o kojima već dugo govori Ukrajina postali svjesni na najvišoj razini. To potvrđuje važnost i aktualnost problema reforme međunarodne sigurnosti i daje nadu u njegovo uspješno rješavanje.

Samit Velike sedmorke u Hirošimi, na kojem je prisustvovao predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyi, podržao je ukrajinsku «formulu mira», što je bio važan korak u rješavanju sukoba na istoku Ukrajine. Ovo priznanje i podrška svjetskih lidera govore o tome da međunarodna zajednica prepoznaje potrebu uspostavljanja mira i stabilnosti u tom području.

Možda će upravo ova vojna agresija Rusije protiv Ukrajine postati prekretnica u restrukturiranju globalne arhitekture sigurnosti. Rat je otkrio niz nedostataka i problema u postojećim sigurnosnim mehanizmima. Takav izazov zahtijeva ne samo promjene u radu UN-a i Vijeća sigurnosti, već i preispitivanje uloge i odgovornosti država sudionica u osiguravanju sigurnosti svjetske zajednice.

Ova situacija također dovodi u pitanje vođstvo Rusije kao stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a. Nezakonito zauzimanje sjedala i provođenje agresivnih djela suprotno međunarodnom pravu stvara negativan presedan i podriva povjerenje u međunarodne institucije. Potrebno je pregledati procedure i pravila članstva u takvim organizacijama s ciljem sprečavanja sličnih situacija u budućnosti.

Rekonstrukcija globalne arhitekture sigurnosti treba uključivati jačanje uloge UN-a, osiguravanje poštivanja međunarodnog prava, kao i pregled procedura članstva u organizacijama kako bi odražavale suvremene realnosti i principe pravednosti. To zahtijeva aktivno sudjelovanje i podršku država sudionica koje trebaju težiti suradnji i pravednom rješavanju sukoba.

U cjelini, izazovi s kojima se suočava globalna arhitektura sigurnosti zahtijevaju odlučne mjere i evoluciju vođstva. Samit Velike sedmorke u Hirošimi i podrška ukrajinskoj «formuli mira» su važni koraci u tom smjeru. Rekonstrukcija globalne arhitekture sigurnosti treba biti usmjerena na stvaranje suvremenijeg, učinkovitijeg i pravednijeg sustava. To uključuje jačanje uloge međunarodnih organizacija poput UN-a i povećanje njihovog autoriteta i mogućnosti za rješavanje sukoba i sprječavanje novih prijetnji.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»