Region je udaljen od EU isto onoliko koliko i na samitu u Solunu — poručuje diplomata Vesko Garčević; Ideja proširenja nije bila snažna ni 2003, i to je bilo jasno iz ugla EU, ali ne i iz ugla lokalnih vlada — kaže novinarka Ana Otašević

Proširenje još čeka bolje vrijeme: U susret 20. godišnjici solunske "pozivnice" Zapadnom Balkanu u EU

Učesnici solunskog samita, Foto: Wikipedia.org

Interes Evropske unije (EU) nije da Crna Gora i Zapadni Balkan ostanu na margini. To što nisu u EU ni 20 godina nakon što im je sa solunskog samita poručeno da su dobrodošli u taj klub, odgovornost je i jedne i druge strane.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti” u susret 20. godišnjici solunske “pozivnice” u članstvo. U Grčkoj je u junu 2003. godine održan samit EU na kom su šefovi država te zajednice usvojili deklaraciju o Zapadnom Balkanu, poručivši Crnoj Gori i susjedima da su dobrodošli u njihov klub, i ističući da će brzina tog procesa zavisiti od kandidata ponaosob.

Od tada su u EU, od bivših eks-JU zemalja, ušle samo Slovenija (2004. godine) i Hrvatska (2013. godine). Druge države, prvenstveno Crna Gora, imaju više od decenije pregovaračkog “staža”.

Diplomata i profesor međunarodnih odnosa Vesko Garčević, kazao je “Vijestima” da su prije 20 godina i EU i države regiona mislile da će većina njih do 2023. biti članice. Ističe da odgovornost za to zašto do toga nije došlo, snose i jedni i drugi.

Source link: www.vijesti.me