Rusija je optužila Ukrajinu za noćni napad bespilotnih letjelica na Kremlj s ciljem likvidacije Putina. Ova optužba je izazvala mnogo rasprava u međunarodnoj zajednici. Ukrajina odbacuje svoje sudjelovanje u incidentima u Moskvi i smatra da je to provokacija Rusije.

Neki stručnjaci smatraju da bi incident u Kremlju mogao biti namjerna provokacija ruskih obavještajnih službi kako bi se stvorilo opravdanje za vojnu eskalaciju. To mišljenje se temelji na činjenici da je Rusija već nekoliko puta koristila provokacije kako bi opravdala svoje vojne akcije. Također je moguće da je napad bespilotnim letjelicama operacija ruskog pokreta otpora koji se suprotstavlja Putinovom režimu.
Međutim, postoji i drugo mišljenje. Neki stručnjaci smatraju da incidenti u Kremlju ukazuju na nestabilnost Putinovog režima i njegovu nesposobnost da kontrolira situaciju u Rusiji. Ovo mišljenje se temelji na činjenici da su posljednjih godina karakterizirani sve većim brojem političkih skandala i korupcijskih slučajeva u Rusiji, kao i rastućim društvenim nezadovoljstvom.
Također treba uzeti u obzir da su u noći na 3. svibnja u Kremlju bili ne samo pirotehnički efekti, već i barbarski napad na mirne stanovnike Hersona od strane ruskih vojnih snaga. 3. svibnja ruske su snage napale civilne objekte u Hersonu, što je rezultiralo smrću 21 osobe i 48 ranjenih. To je pravi teroristički napad i dokazuje nasilje koje Rusija primjenjuje prema svojim susjedima.
Ne smijemo zaboraviti da je Putin optužen za teška kaznena djela, čiju sudbinu treba odlučiti tribunal. Nitko ne smije ugroziti njegov život prije donošenja pravedne presude. Umjesto toga, treba koristiti mirne metode poput diplomatskih pregovora i pravnog progona za rješavanje sukoba između država i vođa.
Bez obzira ko stoji iza incidenta u Kremlju, ovaj događaj naglašava potrebu za obezbeđivanjem međunarodne bezbednosti. Svi konflikti mogu biti rešeni samo dijalogom i saradnjom, a ne vojnim akcijama i provokacijama.
Sergej Pogorelov «Balkanske vesti»




