Sudionicima sastanka Rektorskog kolegija je, između ostalog, sinulo i da je baš sutra Dan sjećanja na žrtve holokausta

Politika & Kriminal
              Telegram doznaje: s dnevnog reda skinuta točka o imenovanju dekanice koja negira postojanje ustaškog logora za djecu

FOTO: Pixsell/Telegram

Na današnjoj sjednici Rektorskog kolegija u širem sastavu, koji se uvijek održava dan uoči sjednice Senata Sveučilišta, točka o potvrdi Vlatke Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija ipak je skinuta s dnevnog reda sutrašnje sjednice Senata.

Kako doznaje Telegram, okupljeni na Rektorskom kolegiju u širem sastavu podulje su raspravljali o ovoj točki koja se sutra trebala naći na sjednici. Neki među okupljenima argumentirali su kako žele da točka bude na dnevnom redu te da Senat kroz glasanje ne potvrdi Vukelić za dekanicu, pojedini glasovi zagovarali su odgodu, a neki su pak izražavali bojazan da će Vukelić – ako točka bude na dnevnom redu – biti potvrđena.

Sinulo im i da je sutra Dan sjećanja na žrtve Holokausta

Doznajemo kako se raspravljalo i o činjenici da se sutra obilježava Jom Hašoa, Dan sjećanja i junaštva na žrtve Holokausta te da je datum krajnje neprikladan za potvrdu Vukelić za dekanicu.

Na sastanku Rektorskog kolegija problematizirao se izborni proces u kojem je Vukelić izabrana na Fakultetu hrvatskih studija te njezin svjetonazor. U konačnici je točka o potvrdi Vukelić za dekanicu skinuta s dnevnog reda sutrašnjeg Senata.

Rektorski kolegij u širem sastavu sveučilišno je tijelo koje čine rektor, njegovi prorektori, po jedan predstavnik svakoga od sveučilišnih područja (riječ je o dekanima pojedinih fakulteta iz pojedinih sveučilišnih područja) te jedan student iz redova Studentskog zbora.

Rektor tražio pisano očitovanje o “nekakvim stavovima”

Profesorica Vukelić je, inače, još krajem prosinca prošle godine na Hrvatskim studijima premoćno izabrana za dekanicu, no da bi to de facto postala, njezin izbor mora potvrditi Senat. Rektor Stjepan Lakušić do sada nije uvrštavao potvrdu u dnevni red, što se u sveučilišnim krugovima tumačilo kao njegovo odlaganje ove teme dok se ne ohladi.

Kako je nedavno izjavio u programu N1 televizije, od Vukelić je zatražio da mu se pisano očituje na sve medijske napise o tome “da je ona u svojim znanstvenim aktivnostima imala nekakve stavove o nekim temama vezanima za prošlost i to je bilo dosta istaknuto, nekakvi revizionizmi i slične stvari”. Vukelić se pisano očitovala još 13. ožujka i to je očitovanje bilo priloženo za sjednicu Senata uz točku potvrde za dekanicu, onu koja je danas ipak s dnevnog reda povučena.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Kakvi su to sporni stavovi profesorice Vukelić?

Telegram je dosad u nekoliko navrata pisao o Vukelić i njezinim spornim stavovima koje je javno artikulirala, prvenstveno negiranju postojanja logora za djecu u Sisku tijekom Drugog svjetskog rata. U intervjuu 2018. godine je, citiramo, “razotkrila laž o dječjem koncentracijskom logoru u Sisku” i ustvrdila kako u Sisku tijekom Drugog svjetskog rata uopće nije postojao koncentracijski logor, već da je to bilo dječje prihvatilište.

Prema podacima Spomen područja Jasenovac, u Sisku je u kolovozu 1942. osnovan sabirni logor za starce, žene i djecu “pod službenim nazivom Prolazni logor za izbjeglice unutar kojeg je istovremeno osnovano i Prihvatilište za djecu izbjeglica, odnosno dječji logor”. Navodi se kako su u objekte logora “smještena djeca odvojena od zatočenih majki i djeca oduzeta majkama”. “Procjenjuje se da je kroz logor prošlo oko 5000-7000 djece do njegovog zatvaranja 8. siječnja 1943. Prema podacima mrtvozornika u logoru su umrla 1152 djeteta”, stoji među podacima.

Optužbu da je revizionistica nazvala konstrukcijom

U očitovanju rektoru Lakušiću na 15 stranica, koje je dostavljeno i svim članovima Senata, Vukelić se osvrće na to pa kaže kako u svom radu obrađuje “i veliku humanitarnu katastrofu koja je 1942./1943. bila dio svakodnevice Nezavisne Države Hrvatske”. Pojašnjava kako je u tom smislu sudjelovala u organizaciji i realizaciji znanstvenog skupa “Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942.-1943.”.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Potom citira priopćenje sudionika tog znanstvenog skupa u kojem se, među ostalim, navodi kako ne postoji niti jedan dokument koji dokazuje “nasilno oduzimanje života” i “postupke mučenja izbjegličke djece”. Apostrofira kako su se oko toga usuglasili sudionici skupa, a ne jedna osoba. Zatim objašnjava rektoru Lakušiću kako su mediji o tom skupu negativno pisali, apostrofirajući Srpsko narodno vijeće i Novosti. U nastavku pojašnjava definiciju koncentracijskog logora te se osvrće na medijsko pokrivanje njezinih javnih istupa te se žali da je optužba za povijesni revizionizam na njezin račun, koju “s osobitom indignacijom i gnušanjem” odbacuje, “medijski konstruirana i tako stalno javno prisutna”.

Source link: www.telegram.hr