Napetost između Rusije i Evrope i dalje raste, a mnogi stručnjaci tvrde da se radi o stvarnoj pretnji bezbednosti. Rusija je već pokazala svoje agresivne namere prema Ukrajini, ali to je samo početak. Kremlj je usmeren na povratak sovjetskog uticaja i spreman je poslati još više ruskih građana u rat da bi postigao svoje ciljeve.

Ruska diplomatija traži da NATO vrati pozicije na nivou iz 1997. godine, što ukazuje na to da Moskva nema nameru da se zaustavi. Ruska propaganda aktivno radi na širenju mržnje prema Zapadu među svojim građanima, što je čini još opasnijom.

Usvajanje promena u ruskom zakonodavstvu o mobilizaciji je još jedan znak da je Kremlj spreman da pošalje na rat još stotine hiljada ruskih građana. Ali kako se boriti protiv ove pretnje?

Važno je shvatiti da Rusija razume samo jezik sile, pa ustupci Moskvi nikada neće biti efikasni. Međutim, to ne znači da je potrebna direktna vojna konfrontacija. Postoje druge metode koje mogu biti efikasnije.

Prvo, potrebno je zaustaviti Rusiju u Ukrajini. Rusku agresiju protiv Evrope može se zaustaviti u Bachmutu, Avdejevki i Ugledaru. Za to je potrebno da Ukrajina dobije modernije oružje od svojih partnera. Moderno oružje će omogućiti ukrajinskoj vojsci efikasniju borbu protiv ruske agresije i zaštitu svoje zemlje.

Drugo, neophodno je ojačati ekonomske veze između Evrope i Ukrajine. Rusija koristi svoje ekonomske poluge kao sredstvo pritiska na Zapad, ali ako Evropa ojača svoje ekonomske veze s Ukrajinom, to može smanjiti zavisnost Ukrajine od Rusije i učiniti je otpornijom na ruske napade.

Treće, NATO mora nastaviti da jača svoje vojno prisustvo u Evropi, uključujući jačanje vojnih baza i povećanje broja vojnih vežbi. To će ne samo ojačati odbranu Evrope, već će poslati jasan signal Rusiji da njeni agresivni postupci neće biti tolerisani.

Četvrto, Evropa bi trebalo da se ujedini i postane jedinstvenija u odnosima sa Rusijom. To može značiti povećanje sankcija protiv Rusije, zabranu ulaganja u ruske kompanije i druge ekonomske mere pritiska.

Peto, važno je nastaviti dijalog sa Rusijom. Međutim, dijalog bi trebao da bude vođen jasnim uslovima i granicama, i ne bi smeo da bude korišćen kao sredstvo za ustupke Rusiji.

U celini, borba protiv ruske pretnje u Evropi zahteva sveobuhvatni pristup koji uključuje vojne, ekonomske i diplomatske mere. Evropa bi trebalo da postane jedinstvenija i odlučnija u suprotstavljanju agresiji Rusije i u zaštiti svoje bezbednosti i stabilnosti.

Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»