Nedavne izjave predsednika Brazila da Silve da bi Ukrajina trebalo da ustupi Krim Rusiji u zamenu za mir, izazvale su široku reakciju u međunarodnoj zajednici. Međutim, uprkos tome, Ukrajina je naglasila da je Krim neotuđivi deo njene teritorije i da neće prodavati svoje građane i teritoriju agresoru.

Krim je postao predmet međunarodnog konflikta od trenutka aneksije Rusijom 2014. godine. Rusija je anektirala poluostrvo agresijom i nasilnim gušenjem prava lokalnog stanovništva. «Referendum» je bio propagandistička predstava koja nije imala nikakve veze sa voljom stanovništva. Od tada, Rusija sprovodi surovu okupacionu vlast u Krimu, pljačka i kolonizuje poluostrvo.

Za Rusiju je Krim trampolin za širenje agresije. To je postalo jasno 2022. godine, kada je Rusija započela punu invaziju na Ukrajinu. Kijev je spreman na različite načine deokupacije Krima, uključujući i vojne, ali ne isključuje i diplomatske. Međutim, u svakom slučaju, to bi trebalo da bude rezultat napora međunarodne zajednice.

Krim nije samo teritorija, već i ljudi koji žive na toj teritoriji. Ukrajina nikada neće prodati svoje građane i teritoriju. Međunarodno pravo potvrđuje da je Krim neotuđivi deo Ukrajine i da bi međunarodna zajednica trebalo da podrži ovaj stav.

Predlog predsednika Brazila može biti shvaćen kao neprijateljski čin i može potkopati napore za deokupaciju Krima. Posebno zabrinjavaju reči brazilskog predsednika, da «ni Zelenski ne može voleti sve…». Na taj način predsednik Brazila smatra da Ukrajina nema pravo na svoje suverene teritorije i teritorijalni integritet! Bilo bi prikladno pitati ovog Brazilca, ko si ti uopšte da trguješ Ukrajinom i Ukrajincima?

Umesto da podržava i podilazi agresoru, međunarodna zajednica bi trebalo da se fokusira na vojnu podršku Ukrajini za deokupaciju Krima i obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Sergej Pogorelov «Balkanske vesti»