Pratimo 344. dan ruske invazije na Ukrajinu

Rat u Ukrajini Uživo. Lavrov zlokobno najavljuje: 'Pripremamo nešto za godišnjicu rata'. Von der Leyen stigla u Kijev

FOTO: AFP

Danas je 344. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:

  • Ukrajinski ministar obrane: Rusija planira veliku ofenzivu na prvu godišnjicu rata
  • Ruska raketa uništila stambenu zgradu u Kramatorsku, dvije osobe poginule
  • Ruski dužnosnik: Bahmut je operativno okružen
  • Zelenskij: Situacija na frontu u istočnoj Ukrajini sve je teža
  • Ruski ministar vanjskih poslova nagovještava moguće akcije na godišnjicu invazije

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

Rusi tvrde da su zauzeli položaj u ukrajinskoj regiji Donjeck

  • Rusija tvrdi da je osvojila položaj u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck. U svom dnevnom izvješću rusko ministarstvo obrane objavilo je da su njegove snage porazile ukrajinske trupe oko naselja Vasilivka. Područje je sjeverno od Bahmuta, koji je bio žarište intenzivnih borbi mjesecima.

Bjelorusija kaže da su zajedničke vježbe zračnih snaga s Rusijom završene

  • Bjelorusko ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove dvotjedne zajedničke vježbe zračnih snaga s ruskom vojskom završile. Nalet vojnih aktivnosti u Bjelorusiji potaknuo je strahove u Kijevu i na Zapadu da bi se Moskva mogla pripremati još više uvući svog bliskog saveznika u sukob u Ukrajini. Minsk je priopćio da je tijekom vježbi obavljen širok raspon zadataka, za koje je dodao da su “isključivo obrambene prirode”.

Zelenski poziva na dodatne sankcije Rusiji na sastanku EU-a

  • Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je Europsku uniju na dodatne kaznene mjere protiv Rusije i rekao da je s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen razgovarao o novom paketu sankcija EU-a. Zelenski je, govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u Kijevu s von der Leyen, rekao da je brzina kampanje sankcija EU protiv Rusije “malo usporena” i da bi je trebalo ubrzati.

Broj stradalih u požaru na Krimu porastao na osam

  • Najmanje osam ljudi poginulo je u požaru koji je izbio u spavaonici za građevinske radnike u krimskom gradu Sevastopolju, rekli su ruski dužnosnici. Požar je izbio u privremenom smještaju za radnike koji grade autocestu Tavrida, novu cestu koja povezuje gradove Sevastopolj i Simferopolj, prema ruskom guverneru Sevastopolja, Mihailu Razvožajevu.

Rusko ministarstvo za hitne situacije priopćilo je da je osam ljudi poginulo, a dvoje je ozlijeđeno. Lokalne agencije za provođenje zakona rekle su da je požar rezultat kratkog spoja na električnom uređaju, izvijestila je ruska državna novinska agencija Tass.

Zagreb i Varšava nastavit će podržavati Kijev

  • Hrvatska i Poljska nastavit će podržavati i biti solidarne s Ukrajinom, rekli su ministar obrane Mario Banožić i poljski potpredsjednik vlade i ministar nacionalne obrane Mariusz Blaszczak u četvrtak u Zagrebu. “Zajedno s Poljskom i ostalim saveznicima i partnerima, Hrvatska će nastaviti pružati snažnu i sveobuhvatnu potporu Ukrajini”, rekao je Banožić na zajedničkim izjavama za medije u ministarstvu obrane.

Blaszczak je naglasio da je “bitno pokazati solidarnost zemalja članica NATO-a i EU-a”, pošto postoji “opasnost od ponovnog stvaranja ruskog imperija putem napada Rusije na Ukrajinu”. Poljski ministar je naglasio da su veze Varšave i Zagreba “čvrste”, pohvalio je suradnju zemalja i dodao da se njome treba “jačati sposobnost EU-a i NATO-a”.

Norveška će povećati izdatke za financiranje vojne i civilne pomoći Ukrajini

  • Norveška će povećati potrošnju iz svog državnog fonda u nadolazećim godinama za financiranje vojne i civilne pomoći Ukrajini, rekao je norveški premijer Jonas Gahr Stoere u parlamentu u četvrtak. Premijer nije precizirao koliko će novca Norveška potrošiti na pomoć Ukrajini, ali je rekao da će to biti višegodišnja obveza, prenosi Reuters.

“To će dovesti do privremenog povećanja potrošnje iz državnog fonda bogatstva”, rekao je Stoere. Norveški fond jedan od najvećih svjetskih investitora, a doživio je nagli porast priljeva prihoda jer je zarada Norveške od izvoza nafte i plina skočila nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ukrajinski špijuni: ‘Rusija ima dvostruko više vojnika u Ukrajini nego početkom invazije’

  • Rusija sada ima dvostruko više vojnika u Ukrajini nego tijekom početne invazije, vjeruju ukrajinski obavještajni dužnosnici. Čak 320.000 ruskih vojnika sada je unutar ukrajinskih granica, izvijestio je New York Times. Vjeruje se da je oko 150.000 vojnika sudjelovalo u invaziji prije gotovo godinu dana. Zapadni dužnosnici vjeruju da bi Rusija mogla imati 250.000 vojnika u pričuvi, koji se obučavaju za borbu u Ukrajini ili su stacionirani blizu granice.

Ruski ministar vanjskih poslova nagovještava moguće akcije na godišnjicu invazije

  • U opširnom intervjuu državnoj TV, ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, rekao je da Moskva ima planove zasjeniti proukrajinske događaje koje organiziraju zapadne i savezničke zemlje diljem svijeta kako bi obilježili godišnjicu ruskog slanja svojih oružanih snaga u Ukrajinu 24. veljače.

Lavrov je rekao da ruski diplomati rade na “nečemu” kako bi osigurali da događaji pod vodstvom Zapada u New Yorku i drugdje “ne budu jedini koji će privući pozornost svijeta”, ne navodeći detalje, prenosi Reuters.

Potom, ruski ministar Lavrov rekao je da Moskva ne treba pomoć svojih bivših sovjetskih saveznika za vojnu kampanju u Ukrajini. Objasnio je da Rusija ima sve što joj je potrebno za sukob i da nije tražila od članica Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), saveza pod vodstvom Moskve koji uključuje Armeniju, Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, da pruže materijalnu potporu za “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.

Lavrov kaže da je SAD umiješan u eksplozije Sjevernog toka

  • “Sjedinjene Države bile su izravno uključene u eksplozije koje su prošle godine ozbiljno oštetile plinovode Sjeverni tok ispod Baltičkog mora”, rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova. Lavrov nije pružio nikakve dokaze za svoju tvrdnju. Predsjednik Vladimir Putin ranije je optužio Britaniju za dizanje plinovoda u zrak, no Britanci su odbacili njegove optužbe.

U intervjuu na državnoj TV u četvrtak, Lavrov je također rekao da Zapad laže o odbijanju Rusije da pregovara o Ukrajini, te da pokušava okrenuti Moldaviju, Gruziju i bivše sovjetske države u srednjoj Aziji protiv Moskve.

Ruski ministar vanjskih poslova posebno se osvrnuo na Moldaviju. Tvrdi kako ta zemlja “planira ulogu sljedeće Ukrajine”. Prema njegovim riječima, moldavska predsjednica Maia Sandu spremna je na “gotovo sve”, uključujući ujedinjenje Moldavije s Rumunjskom. “Moldavija sada razmišlja o ovoj ulozi. Prije svega zato što su sasvim specifičnim metodama, daleko od slobodnodemokratskih, uspjeli postaviti predsjednicu na čelo države koja je podijeljena. Ima rumunjsko državljanstvo i spremna je ujediniti se s Rumunjskom. Općenito spremna je na gotovo sve”, rekao je Sergej Lavrov za TV kanale Russia 24 i RIA Novosti .

U ljeto je bivši predsjednik Moldavije Igor Dodon izjavio da Maia Sandu i “njezini vanjski gospodari” provociraju destabilizaciju situacije u zemlji. Rekao je da je planirano vojno i političko priključenje Moldavije Rumunjskoj, kao i raspoređivanje snaga NATO-a na njenom teritoriju.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Von der Leyen stigla u Kijev

  • Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigla je u četvrtak u Kijev na sastanke kojima je svrha istaknuti potporu Ukrajini dok se bliži prva godišnjica ruske invazije. “Dobro je vratiti se u Kijev, četvrti put od početka ruske invazije. Ovaj put, sa svojim timom povjerenika”, napisala je na Twitteru ispod fotografije dolaska na kijevski željeznički kolodvor. “Ovdje smo zajedno kako bismo pokazali da EU stoji uz Ukrajinu čvrsto kao i uvijek. I kako bismo dodatno produbili našu potporu i suradnju”, dodala je.

Članovi Europske komisije sastat će se u četvrtak s članovima ukrajinske vlade. U petak će se Von der Leyen i predsjedavajući Europskog vijeća Charles Michel sastati s predsjednikom Volodimirom Zelenskijem na samitu EU-Ukrajina. Dvodnevni posjet dolazi nakon što je ukrajinska vlada objavila priopćenje u kojem se kaže da od EU-a očekuje smjernice za početak službenih pregovora o članstvu “što je brže moguće i što uspješnije”.

Pristupanje je vrlo složen i dugotrajan proces usklađivanja sa zajedničkom pravnom stečevinom EU-a koji se sastoji od više koraka i svladavanja prepreka od statusa kandidata, koji Ukrajina ima od prošlog ljeta, do službenih pregovora koji su u prošlosti ponekad trajali više od desetljeća. Na sastanku će se vjerojatno priznati napredak Ukrajine u nekim područjima, poput reformi pravosuđa, te će se raspravljati o drugim oblicima kratkoročne i dugoročne potpore.

Očekuje se da će EU najaviti obuku dodatnih 15.000 vojnika kao dio aktualne misije obuke, a vjerojatno će se razgovarati i o financijskoj i humanitarnoj potpori te kontinuiranoj pomoći za održavanje izvoza hrane unatoč ratu. Na dnevnom redu je i potpora EU-a najavljenom planu Zelenskija u 10 točaka za ponovnu uspostavu mira, obnovu Ukrajine i pravdu za ratne zločine koje je počinila Rusija. Raspravljat će se i o ukidanju naknada za roaming za ukrajinske korisnike mobilnih telefona u sklopu nastojanja da se ukrajinsko gospodarstvo približi jedinstvenom tržištu EU-a.

Austrija protjeruje četvero ruskih diplomata

  • Austrija protjeruje četvero ruskih diplomata, uključujući dvojicu akreditiranih pri Ujedinjenim narodima u Beču, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova. Diplomati su navodno postupili “na način nespojiv s njihovim diplomatskim statusom”, priopćilo je ministarstvo. Diplomatska protjerivanja rijetka su u neutralnoj Austriji, koja je imala bliske veze s Rusijom prije nego što je Moskva napala Ukrajinu.

Lavrov: ‘Rusija želi okončanje sukoba u Ukrajini, ali odgovara Zapadu’

  • Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je da će njihova vojska odgovoriti na isporuku zapadnog oružja većeg dometa Kijevu, pokušavajući gurnuti ukrajinske snage dalje od svojih granica kako bi stvorile sigurnu tampon zonu, prenosi Reuters.

U intervjuu za rusku državnu TV u četvrtak, Lavrov je rekao da svi žele da se sukob u Ukrajini – koji Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom” – okonča, ali da potpora Zapada Kijevu igra važnu ulogu u tome kako Rusija pristupa kampanji.

Britanci: ‘Uloga Rusije kao izvoznika oružja vjerojatno je potkopana ratom u Ukrajini’

  • Sposobnost Rusije da ispuni postojeće ugovore o izvozu oružja vjerojatno će biti “ozbiljno poremećena” najmanje sljedećih tri do pet godina kao posljedica rata u Ukrajini, procjenjuje Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u svom jutrošnjem izvješću.

U izvješću, Ministarstvo obrane navodi da je uloga Rusije kao pouzdanog izvoznika oružja “vrlo vjerojatno potkopana” njezinom invazijom na Ukrajinu i međunarodnim sankcijama. S nedostatkom komponenti koji također utječe na proizvodnju opreme za izvoz, Rusija će vjerojatno imati problema u proizvodnji oklopnih vozila, jurišnih helikoptera i sustava protuzračne obrane.

Prema istraživačkom institutu, Wilson Center, Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik oružja u svijetu, nakon Sjedinjenih Država, s 20 posto globalne prodaje oružja i godišnjim prihodom od 15 milijardi dolara.

Sedam mrtvih u požaru na gradilištu na Krimu

  • Najmanje sedam ljudi poginulo je u požaru na Krimu nakon što je vatra zahvatila privremeni smještaj građevinskih radnika, rekli su ruski dužnosnici. Pozivajući se na lokalne agencije za provođenje zakona, državna novinska agencija TASS rekla je da je požar, koji je izbio tijekom noći u predgrađu grada Sevastopolja, rezultat kratkog spoja na električnom uređaju.

Mihail Razvožajev, proruski guverner, rekao je da je požar izbio u dvokatnoj spavaonici u kojoj su smješteni građevinski radnici za autocestu Tavrida, novu cestu koja povezuje krimske gradove Sevastopolj i Simferopolj. U trenutku požara u maloj dvokatnici nalazilo se 185 ljudi, izvijestila je novinska agencija RIA pozivajući se na lokalnu hitnu službu. Ruski istražni odbor, koji istražuje velike zločine, rekao je da je otvorio istragu o uzroku požara i da istražitelji rade na licu mjesta.

Finska premijerka u Švedskoj, NATO na vrhu dnevnog reda

  • Premijeri zemalja kandidata za NATO, Švedske i Finske, planiraju se sastati u četvrtak u Stockholmu, dan nakon što je turski predsjednik rekao da bi Helsinki mogao dobiti zeleno svjetlo Ankare, ali ne i Stockholm.

Finska premijerka Sanna Marin prva je šefica vlade koju će primiti švedski kolega Ulf Kristersson otkako je preuzeo dužnost prošle jeseni. Na sastanku će se vjerojatno prvenstveno govoriti o zaustavljenom procesu ulaska dviju nordijskih zemalja u NATO.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo u svibnju 2022., no Turska već neko vrijeme blokira taj proces. “Naše stajalište o Finskoj je pozitivno, ali, što se tiče Švedske, nije”, rekao je Erdogan o kandidaturama dviju zemalja da se pridruže Sjevernoatlantskom savezu.

Dužnosnici EU-a dolaze u Kijev

  • Sutra će se u Kijevu održati summit EU-a, prvo takvo okupljanje najviših dužnosnika Europske unije od početka ruske invazije. Tim povodom danas i sutra u Kijev će stići više od 10 visookih dužnosnika EU, među kojima se ističu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Na summitu će se raspravljati o slanju dodatnog oružja i novca Ukrajini, jačanju pristupa ukrajinskih proizvoda europskom tržištu, pomaganju Ukrajini da pokrije potrebe za energijom, uvođenjem novih sankcija Rusiji, odgovornosti ruskih čelnika za rat i mogućnosti da se europska zona bez naplate roaminga proširi i na Ukrajinu, piše The Guardian.

No, u isto vrijeme će želja Ukrajine za brz ulazak u Europsku uniju ostati neuslišena. Naime, ne samo da EU od Ukrajine očekuje više anti-korupcijskih mjera, nego i nije voljna u svoje članstvo primiti zemlju u kojoj bukti najveći oružani sukob od Drugog svjetskog rata. Ukrajinski premijer Denis Šmihal nedavno je rekao kako Ukrajina želi ući u EU u naredne dvije godine, ali to se po svemu sudeći neće dogoditi još najmanje pet godina, a vjerojatno i dulje.

Rusija obilježava 80 godina od bitke kod Staljingrada

  • Rusija u četvrtak obilježava 80. obljetnicu sovjetske pobjede u bitci za Staljingrad, velike prekretnice u Drugom svjetskom ratu i simbola domoljublja koje s udvostručenom snagom zagovara Vladimir Putin u jeku ofenzive u Ukrajini.

Obilježavanje bitke za Staljingrad dolazi u vrijeme žestokih borbi između ruskih snaga i ukrajinskih vojnika u toj bivšoj sovjetskoj republici, poprištu više od godinu dana ruske ofenzive pokrenute, prema Kremlju, radi “demilitarizacije” i “denacifikacije” te susjedne zemlje.

Ruski predsjednik će otputovati u Volgograd, nekadašnji Staljingrad, kako bi sudjelovao u proslavi, priopćio je Kremlj. Smatrana jednom od najkrvavijih u povijesti, s oko dva milijuna mrtvih na obje strane, Staljingradska bitka (1942.-1943.) promijenila je tijek sukoba u Drugom svjetskom ratu. Tu pobjedu još uvijek slavi Rusija koja se smatra nasljednicom Sovjetskog Saveza koji je spasio Europu od nacizma.

Pobjeda u ovoj bitci dobiva dodatnu simboličku važnost kako se približava prva godišnjica pokretanja ruske operacije protiv Ukrajine 24. veljače 2022., gdje Moskva pojačava svoje akcije nakon nedavnog zauzimanja Soledara, grada u istočnoj Ukrajini, što je bio prvi uspjeh za ruske snage nakon mnogo mjeseci i niz neuspjeha. Sam ruski predsjednik ne libi se povući paralelu između otpora protiv Hitlera i ofenzive u Ukrajini.

“Zaboravljanje lekcija iz povijesti dovodi do ponavljanja strašnih tragedija. Dokaz za to su zločini nad civilima, etničko čišćenje (i) kaznene akcije koje organiziraju neonacisti u Ukrajini”, ustvrdio je tako prošlog petka, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. “Upravo protiv tog zla naši se vojnici hrabro bore”, dodao je.

Američka tvrtka ponudila Ukrajini napredne dronove za jedan dolar

  • Vodeći američki proizvođač naprednih vojnih bespilotnih letjelica objavio je u srijedu da je voljan prodati dvije letjelice Ukrajini za samo jedan dolar i pozvao američku vladu da odobri dogovor, piše Wall Street Journal.

General Atomic Aeronautical Systems priopćio je da već mjesecima poziva Washington da Ukrajinu opskrbi s moćnim letjelicama Grey Eagle i Reaper, koje su američke snage s velikim učinkom koristile u nadzoru i ciljanim napadima nad Afganistanom, Sirijom, Irakom i drugim zonama sukoba.

Rečeno je da su bespilotne letjelice jedna od najočitijih tehnologija za jačanje vojske koja Ukrajini treba. Američka vojska opskrbila je Ukrajinu brojnim malim napadačkim i nadzornim bespilotnim letjelicama, ali ništa s naprednom tehnologijom i dalekometnim sposobnostima poput bespilotnih letjelica General Atomica. Rekao je da je tvrtka ponudila obuku ukrajinskih operatera bez ikakvih troškova za američke i ukrajinske vlade.

Ukrajina ili netko drugi bi morao samo platiti opremanje i prijenos te postavljanje operacije dizanja u zrak iznad bojnog polja. Jedino što je potrebno je odobrenje američke vlade.

Ukrajinski ministar obrane: Rusija planira veliku ofenzivu na prvu godišnjicu rata

  • Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov upozorio je da Rusija priprema novu ofenzivu koja bi mogla početi već 24. veljače, na prvu godišnjice ruske invazije. Tvrdi da je Rusija pripremila na tisuće vojnika te bi mogla “nešto pokušati” kako bi obilježila godišnjicu početka rata, piše The Guardian.

Novom ofenzivom na taj dan ujedno bi se obilježio ruski praznik branitelja domovine 23. veljače, koji je posvećen ruskoj vojsci. Reznikov je rekao da je Moskva mobilizirala oko 500.000 vojnika za potencijalnu ofenzivu.

U rujnu prošle godine ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je mobilizaciju oko 300.000 rezervista za potrebe rata u Ukrajini, ustvrdivši kako je mobilizacija potrebna kako bi se “očuvao teritorijalni integritet” Rusije. No, Reznikov sugerira da je bi stvaran broj mobiliziranih mogao biti znatno veći.

Usprkos teškim borbama koje se vode u istočnoj regiji Donbas, rat je ušao u svojevrsnu pat poziciju u proteklim mjesecima, odnosno otkako je Ukrajina oslobodila južni grad Herson. S iznimkom ruskog zauzimanaj ukrajinskog grada Soledara, nijedna strana nije ostvarila značajniji napredak.

Ukrajinski ministar obrane rekao je da će ukrajinski zapovjednici za cilj uoči očekivane ruske ofenzive imati zadatak “stabilizirati bojišnicu i pripremiti se za protuofenzivu”. “Vjerujem da će ova godina biti godina naše vojne pobjede”, ustvrdio je Reznikov, dodavši kako ukrajinske snage “ne smiju izgubiti inicijativu” koju su imale u proteklim mjesecima.

Zelenski: Situacija na frontu u istočnoj Ukrajini sve je teža

  • Situacija na prvim linijama u istočnoj Ukrajini postala je teža otkako su ruske snage pojačale ofenzivu, rekao je u srijedu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u još jednoj sumornoj vojnoj procjeni iz Kijeva.

Rusija je dobila zamah na bojnom polju, najavljujući napredovanje sjeverno i južno od grada Bakhmuta, njezine glavne mete mjesecima. Mjesta prijavljenih borbi jasno ukazuju na postupno rusko napredovanje. “Primijećen je porast ofenzivnih operacija okupatora na frontu na istoku naše zemlje. Situacija je postala teža”, rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju. Zelenski je naveo kako Rusi pokušavaju ostvariti dobitke koje bi mogli pokazati na prvu godišnjicu rata 24. veljače.

Zamjenica ministra: Ruske trupe pokušavaju osvojiti Lyman

  • Zamjenica ministra obrane Hana Maljar rekla je kako se žestoke borbe nastavljaju u istočnoj Ukrajini, gdje ruske trupe pokušavaju osvojiti položaj u blizini strateškog logističkog čvorišta Lyman. Maljar je, pišući u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, rekla da unatoč velikim gubicima Rusi također nastavljaju s ofenzivom u blizini gradova Bakhmut i Avdiivka.

Ruske snage istjerane su iz Lymana u listopadu. “Žestoke borbe bjesne na istoku. Neprijatelj pokušava proširiti područje svoje ofenzive u sektoru Lyman. Snažno pokušava probiti našu obranu”, rekla je Maljar, dodajući da se ukrajinske snage suprotstavljaju protivniku koji imao više vojske i oružja. “Unatoč velikim gubicima, ruski okupatori također nastavljaju svoju ofenzivu u sektorima Bakhmut, Avdiivka i Novopavlivka”, dodala je.

Ruska raketa uništila stambenu zgradu u Kramatorsku, dvije osobe poginule

  • Ruska raketa uništila je stambenu zgradu u gradu Kramatorsku na istoku Ukrajine kasno u srijedu, najmanje dvije osobe su poginule, a sedam ih je ozlijeđeno, rekao je regionalni guverner Pavlo Kirilenko.

“Spasioci, policija i komunalne službe rade na mjestu događaja kako bi prošli kroz ruševine uništene zgrade. Vjerojatno su ljudi još uvijek ispod njih”, napisao je Kirilenko u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Objavio je sliku na kojoj se vidi četverokatna zgrada koja je pretrpjela velika oštećenja.

Najmanje 44 osobe poginule su prošlog mjeseca kada je ruski projektil pogodio stambenu zgradu u gradu Dnipru na istoku zemlje. “Ovo nije ponavljanje prošlosti, to je svakodnevna stvarnost naše zemlje – zemlje s apsolutnim zlom na svojim granicama”, napisao je predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu.

U zasebnom tweetu Zelenskij je napisao kako je “jedini način da se zaustavi ruski terorizam je poraziti ga – tenkovima, borbenim zrakoplovima, raketama dugog dometa”.

Source link: www.telegram.hr