Pratimo 300. dan ruske invazije na Ukrajinu

Rat u Ukrajini
              Uživo. Zelenski iznenada stigao u Bahmut, na prvu liniju bojišnice; Putin prvi put priznao: 'Stanje je vrlo teško'

FOTO: AFP

Danas je 300. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:

  • Zelenski se nenajavljeno pojavio u Bahmutu
  • Bijela kuća: Pomno pratimo ruske trupe u Bjelorusiji
  • Putin: Situacija u Donjecku, Lugansku, Zaporižji i Hersonu je vrlo teška
  • SAD optužio šefa UN-a da je popustio ruskim prijetnjama

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

Članak se nastavlja ispod oglasa

Zelenski se nenajavljeno pojavio u Bahmutu

  • Portal Kyiv Independent javlja kako se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas nenajavljeno pojavio u gradu Bahmutu, koji se nalazi na prvoj liniji bojišnice. Za sada nema više detalja.

Ukrajinski predsjednik je u svom sinoćnjem obraćanju rekao da je Bahmut u Donjeckoj oblasti i dalje “vruća točka” cijele crte bojišnice od 1300 kilometara dok ruske snage i dalje nemilosrdno pokušavaju slomiti obranu Ukrajine u gradu. “Od svibnja okupatori pokušavaju slomiti naš Bahmut, ali vrijeme ide dalje, a Bakmut već lomi ne samo rusku vojsku nego i ruske plaćenike koji su došli zamijeniti izgubljene vojnike okupatora”, rekao je Zelenski.

Borrell osudio Iran

  • Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell u utorak je osudio iransku potporu Rusiji u ratu u Ukrajini, te represiju protiv oporbe u zemlji, ali je rekao da će EU nastaviti raditi s Iranom na obnovi iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

“Potreban sastanak s iranskim ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amirabdollahianom u Jordanu zbog pogoršanih odnosa između Irana i EU-a”, napisao je Borrell na Twitteru uoči regionalne konferencije čiji je domaćin Jordan. “Naglašena je potreba da se odmah zaustavi vojna potpora Rusiji i unutarnja represija u Iranu. Dogovorili smo se da moramo održati otvorenu komunikaciju i obnoviti JCPOA na temelju pregovora u Beču”.

Grenland suspendirao sporazum o ribolovu s Rusijom

  • Grenland je suspendirao svoj sporazum o ribolovu s Rusijom za sljedeću godinu, objavilo je ministarstvo ribarstva. Ministarstvo autonomnog danskog teritorija izjavilo je za AFP da je obavijestilo ruske vlasti da “zbog smanjenja brojnosti za nekoliko vrsta, ne postoji mogućnost razmjene kvota za 2023. godinu”. Od 1992. sporazum je Grenlandu uglavnom dopuštao lov ruskog bakalara u Barentsovom moru, dok su ruski ribari mogli pristupiti iverku u grenlandskim vodama.

Ministarstvo nije posebno spomenulo rat u Ukrajini u vezi s obustavom, no u listopadu je premijer Mute Egede rekao da će Grenland “slijediti sankcije EU-a protiv Rusije i ruskih tvrtki”, prema izvješćima lokalnih medija. EU je uvela niz paralizirajućih sankcija protiv Moskve zbog njezine invazije na Ukrajinu, pri čemu je ruskim brodovima zabranjeno pristajanje u europskim lukama. U studenom su danski autonomni Farski otoci obnovili sporazum o ribarskim kvotama s Rusijom na godinu dana unatoč ratu. Norveška, članica NATO-a, odobrila je ruskim ribarskim koćaricama izuzeće od pravila i dogovorila ulovne kvote s Rusijom u Barentsovom moru za iduću godinu.

Britanci: ‘Putin pokušava prebaciti odgovornost za neuspjehe’

  • Vladimir Putin sastao se s visokim vojnim dužnosnicima kako bi “prebacio odgovornost za vojni neuspjeh” u Ukrajini, procjenjuje je britansko Ministarstvo obrane (MOD) u svojem najnovijem izvješću o ratu. “Koreografirani” sastanak, koji je uključivao načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova i ministra obrane Sergeja Šojgua, također je imao za cilj prebaciti odgovornost za veliki broj smrtnih slučajeva i povećanje nezadovoljstva javnosti, dodalo je ministarstvo.

Rubalj pao na najnižu razinu u posljednjih sedam mjeseci

  • Rubalj je pao na najnižu razinu u odnosu na dolar u više od sedam mjeseci, dok istovremeno raste strah od mogućeg utjecaja sankcija na naftu i plin na rusku valutu. U utorak ujutro rubalj je bio 2,2 posto slabiji prema dolaru na 69,19, što je najslabija vrijednost još od 11. svibnja. Izgubio je posto posto i trgovao se na 73,54 u odnosu na euro, što je najslabiji tečaj od 6. svibnja. Pao je i u odnosu na juan, za 2,4 posto na 9,89, spustivši se na gotovo šestomjesečni minimum.

SAD optužuje UN da je popustio Rusiji zbog istrage o iranskim dronovima

  • Sjedinjene Američke Države optužile su glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa da je “očigledno popustio ruskim prijetnjama” zbog ne slanja dužnosnika u Ukrajinu da pregledaju ruske bespilotne letjelice za koje Washington i drugi vjeruju da su isporučene iz Irana.

Rusija je zanijekala da su njezine snage koristile iranske bespilotne letjelice u Ukrajini i tvrdi da službenici UN-a nemaju ovlasti da putuju u Kijev kako bi istražili porijeklo bespilotnih letjelica. “Žao nam je što UN nije pokrenuo normalnu istragu ovog prijavljenog kršenja”, rekao je zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u Robert Wood na sastanku Vijeća sigurnosti u ponedjeljak o rezoluciji o nuklearnom sporazumu s Iranom iz 2015. godine. “Razočarani smo što Tajništvo, očito popustljivo pred ruskim prijetnjama, nije izvršilo istragu koji mu je ovo vijeće naložilo”.

TASS: ‘Ruski Transneft primio zahtjeve za naftom iz Njemačke i Poljske’

  • Ruski Transneft primio je zahtjeve za isporuku nafte za 2023. godinu iz Poljske i Njemačke, rekao je čelnik državnog monopola za naftovod TV postaji Rossiya-24, prenosi agencija TASS. EU se obvezala prestati kupovati rusku naftu preko pomorskih ruta od 5. prosinca, a zapadne zemlje također nameću ograničenja cijena ruske sirove nafte. No, naftovod Družba ostaje izuzet od sankcija. Izjave šefa Transnefta u suprotnosti su s prošlomjesečnim sugestijama da je Poljska namjeravala odustati od ugovora o kupnji ruske nafte.

MMF odobrio program za pomoć u promicanju donatorskog financiranja Ukrajine

  • Međunarodni monetarni fond odobrio je u ponedjeljak četveromjesečni program za Ukrajinu čiji je cilj održavanje njezine gospodarske stabilnosti usred ruske invazije i pomoć u promicanju donatorskog financiranja. Rečeno je da je uprava MMF-a četveromjesečni program odobrila 9. prosinca, te da je o njemu raspravljao njegov odbor u ponedjeljak.

Program je namijenjen pomoći Ukrajini u provedbi razborite politike i “kataliziranju vanjskog financiranja”. Gavin Gray, šef misije MMF-a za Ukrajinu, rekao je da MMF procjenjuje da će Ukrajina trebati između 40 i 57 milijardi dolara vanjskog financiranja 2023. godine.

Putin naredio FSB-u da pojača nadzor stanovništva i granica

  • Predsjednik Vladimir Putin naredio je Saveznoj službi sigurnosti (FSB) da pojača nadzor ruskog društva i granica zemlje kako bi se spriječio rizik izvana i djelovanje domaćih izdajnika, prenos u utorak Reuters. U govoru povodom Dana sigurnosnih službi, koji se u Rusiji uvelike slavi, Putin je rekao da “pojava novih prijetnji” znači potrebu za pojačanom obavještajnom aktivnošću.

“Moramo ojačati aktivnosti graničnih službi i FSB-a. Svaki pokušaj narušavanja (granice) mora se brzo i učinkovito spriječiti svim snagama i sredstvima koja su nam na raspolaganju, uključujući mobilne jedinice i specijalne snage”, rekao je Putin.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Ruski predsjednik je FSB-u dao naputak da maksimalno koristi operativni, tehnički i ljudski potencijal u cilju strože kontrole društva. Pojačanu budnost zatražio je i od protuobavještajnih službi, uključujući i vojnu obavještajnu službu. “Nužno je odlučno spriječiti aktivnosti stranih službi, brzo identificirati izdajnike, špijune i sabotere”, rekao je Putin. FSB, na čijem je čelu Putinov bliski suradnik Aleksandar Bortnikov, pojačano će nadzirati masovna okupljanja, strateška postrojenja i energetsku infrastrukturu.

Priznavši da invazija Ukrajine ne ide glatko, Putin je rekao da je “iznimno teško” stanje u pripojenim ukrajinskim oblastima i zatražio od FSB-a da se pobrine za sigurnost tamošnjih ljudi, njihova prava i slobode, obećavši “moderno naoružanje i opremu”. Za sada se ne vidi kraj ruske 10-mjesečne invazije na Ukrajinu pokrenute, kako tvrdi Moskva, u svrhu “denacifikacije i demilitarizacije” susjedne zemlje.

Putin: Situacija u Donjecku, Lugansku, Zaporižji i Hersonu je vrlo teška

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da je situacija u četiri aneksirana teritorija – Donjecku, Lugansku, Zaporižji i Hersonu – vrlo teška, prenosi Reuters. Putin je dao izjavu u povodu Dana sigurnosnih službi koji se obilježava u Rusiji.

Bijela kuća: Pomno pratimo ruske trupe u Bjelorusiji

  • Bijela kuća pomno prati ruske trupe u Bjelorusiji, kazala je glasnogovornica Karine Jean-Pierre. “SAD pomno prati rusku vojnu prisutnost u Bjelorusiji i nastavit će to raditi”, poručila je, javlja Kyiv Independent. Podsjetimo, Vladimir Putin jučer se sastao sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenskom, a razgovor je opisao “vrlo produktivnim’.

SAD optužio šefa UN-a da je popustio ruskim prijetnjama

  • Sjedinjene Države optužile su glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da je “očigledno popustio ruskim prijetnjama” i da nije poslao dužnosnike u Ukrajinu da pregledaju bespilotne letjelice koje koristi Rusija, a za koje Washington i drugi tvrde da ih je isporučio Iran, objavio je Reuters. Rusija je, navodi se, zanijekala da su njezine snage koristile iranske bespilotne letjelice u Ukrajini i tvrdi da službenici UN-a nemaju mandat da putuju u Kijev kako bi istražili porijeklo bespilotnih letjelica.

Iran je, s druge strane, priznao da je opskrbio Moskvu bespilotnim letjelicama istaknuvši, međutim, da su one poslane prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države i Ukrajina ističu da isporuka bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Rusiji krši rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a iz 2015. kojom se potvrđuje iranski nuklearni sporazum. Očekuju da Guterres pošalje dužnosnike u Kijev da istraže taj problem.

“Žao nam je što UN nije pokrenuo normalnu istragu tog kršenja”, rekao je zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u Robert Wood, na sastanku Vijeća sigurnosti, u ponedjeljak, o rezoluciji iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Source link: www.telegram.hr