Damjan Tadic/Cropix
Dnevnik Nove TV objavio je redovito mjesečno istraživanje Crobarometar za studeni 2022. godine. Svakodnevne teme su i u proteklom razdoblju bile rast cijena i inflacija, ali i priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor. Studeni je mjesec obilježavanja pada Vukovara te je to tradicionalna dominanata tema u ovom periodu.
Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj: tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača, ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, 17 posto misli da ipak ide, a devet posto ne zna. Stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade: 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači, 26 posto odobrava, a osam posto ne zna.
Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna: 22 posto ispitanih vjeruje da će Vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme. Onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti je 73 posto, a pet posto ne zna. Reklo bi se da građani nisu impresionirani činjenicom da je Hrvatska u energetskoj krizi prošla relativno dobro.
No zato je politička stabilnost, na kojoj tako često inzistira premijer Andrej Plenković, očito doprla do većine hrvatskih domova pa sada gotovo nitko u državi ne sumnja u odanost koalicijskih partnera HDZ-u: čak 86 posto vjeruje da će u skladnom braku dočekati kraj mandata.
Verbalna rabijatnost koja dominira u svim istupima predsjednika Zorana Milanovića više – tako barem pokazuju brojke – ne donosi rast, nego pad popularnosti: 56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi.
Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od tri posto. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna sedam posto ispitanika.
Što se rejtinga stranaka tiče, HDZ je i dalje uporno na prvom mjestu te raste u odnosu na prošli mjesec: gotovo je na 30 posto, odnosno na 29,9, što je za jedan i pol postotni poen bolje u odnosu na listopad.
SDP je drugi sa 11,7 posto te mu popularnost pada usprkos svim medijskim nastupima i optužbama na račun Vlade. Možemo na trećem sa 8,6 posto i Most je na četvrtom sa 8,3 su stabilni, baš kao i Domovinski pokret koji je na 5,8 posto.
Više od jedan posto podrške uživaju još IDS, koji je na tri posto, HNS je na 1,9, HSU je 1,6, Suverenisti na 1,6, a Fokus na 1,5 posto. Istovremeno, Centar je na jedan posto.
Svi ostali – poput recimo Socijaldemokrata, koji imaju najveći oporbeni klub zastupnika u Saboru – su na manje od jedan posto podrške, dok je neodlučnih 17,5 posto ispitanih.
Kada je riječ o najvećim problemima u državi, na apsolutnom broju jedan je inflacija, odnosno cijene koje samo rastu i rastu. Slijede korupcija i kriminal, a onda opet tri ekonomske teme: niske plaće, ekonomska kriza i niske mirovine.
U ovom Crobarometru građani su pitani i što misle o prosječnoj kvaliteti života u Hrvatskoj i kako ocjenjuju kvalitetu vlastitog života. Na pitanje da ocjenama od 1 do 5 kažu što misle, ispitanici su kvaliteti životnog standarda u Hrvatskoj dali prosječnu ocjenu od 2,67. No kada im se kaže da na isti način ocijene kvalitetu vlastitog životnog standarda, ocjena je bolja te u prosjeku iznosi 3,17.
Pogledamo li detaljnije kako se odgovaralo, vidjet ćemo da je razlika u percepciji najvidljivija u ocjenama dovoljan, odnosno vrlo dobar: iako gotovo trećina za sebe kaže da u Hrvatskoj živi vrlo dobro, broj onih koji misle da se u Hrvatskoj zaista živi vrlo dobro je znatno manji. Istovremeno je trećina onih koji vjeruju da je prosječna kvaliteta života u Hrvatskoj tek za ocjenu dovoljan, iako je onih koji za sebe kažu da žive takvom kvalitetom života znatno manje.
Kada procjenjuju kvalitetu života u Hrvatskoj, više školske ocjene daje samo 10 posto građana, a niže njih čak 37 posto. Kada pak govore o kvaliteti vlastitog života, ocjene su puno bolje. Tu 34 posto građana svoj život ocjenjuje ocjenama višim od tri.
Čime su najzadovoljniji i što treba mijenjati?
Dobra je stvar da je, pogotovo ako se u obzir uzme globalna sigurnosna situacija, u Hrvatskoj najbolje ocijenjena sigurnost. Posebno je to važno zbog turizma, koji je ključna poluga za punjenje proračuna. Na drugom mjestu je obrazovanje, na koje je nerijetko mnogo prigovora i za koje Hrvatska, unatoč čestom proklamiranju da smo «zemlja znanja», izdvaja mizerne iznose.
Na trećem mjestu je sloboda medija, a onda na četvrtom potpuno iznenađenje – zdravstvo. Bez obzira na sve probleme, liste čekanja, lošu infrastrukturu i kvalitetu rada pojedinih liječnika, građani su i dalje relativno zadovoljni zdravstvom.
S druge strane, građani najgore ocjenjuju visinu vlastitih plaća. Odmah nakon toga su rad političara i rad sudova, bok uz bok, te kupovna moć građana, prenosi Dnevnik Nove TV.
Source link: slobodnadalmacija.hr
