Izmjene Zakona o Predsjedniku samo jedan u nizu slučajeva u posljednjih desetak godina koji je otvorio pitanje potencijalnog kršenja najvišeg pravnog akta. Dina Bajramspahić: Ne treba ostavljati prostor novim vlastima, političkim strukturama i društvenim akterima da se konsoliduju u bezakonju i neustavnosti
Sporan treći mandat: Vujanović i Đukanović, Foto: Boris Pejović
Izmjene Zakona o Predsjedniku Crne Gore, za koje sem šefa države i dio pravnika, civilnog sektora i partija tvrdi da su protivne Ustavu, samo su jedan u nizu slučajeva u posljednjih desetak godina, koji je otvorio pitanje “kreativnog” tumačenja najvišeg pravnog akta i njegovog potencijalnog gaženja.
Prvi od njih, koji je izazvao veliku pažnju domaće javnosti, bio je treći mandat Filipa Vujanovića na funkciji predsjednika države.
Iako je Ustavom propisano da isto lice može biti šef države najviše dva puta, Demokratska partija socijalista (DPS) kandidovala je Vujanovića 2013. godine treći put za predsjedničku funkciju, na koju je potom, u sumnjivoj izbornoj utakmici, i izabran.
Ustavni sud (US) je početkom 2013. odbio žalbu Socijaldemokratske partije (SDP) na Vujanovićevu kandidaturu, navodeći da on ima pravo na treći mandat, jer je, kako su pojasnili, prvi put na predsjedničku funkciju bio izabran kad je Crna Gora bila u zajedničkoj državi sa Srbijom.
Source link: www.vijesti.me
