Bruxelles predlaže da se Mađarskoj privremeno suspendira 7,5 milijardi eura iz europske blagajne
FOTO: Profimedia
Dosad se nije dogodilo da jedna europska institucija proglasi državu članicu polufunkcionalnom demokracijom. Ali rezolucija EU parlamenta nema praktične reperkusije. A odluka o zamrzavanju novca iz fondova je u rukama država članica, ne parlamenta niti Komisije
Mađarski premijer Viktor Orban nije klasični autokrat: ne zabranjuje oporbene stranke, ne hapsi političke protivnike, ne suzbija nasiljem prosvjede. Izbori se održavaju redovito i u, formalno, regularnim uvjetima. Ipak, Mađarska, po mnogima, više ne zadovoljava punu definiciju demokracije.
Freedom House, međunarodna organizacija koja se bavi pitanjima demokracije i političkih sloboda, prošle godine svrstala je Mađarsku u „hibridni režim“. U ovogodišnjem izvješću, pak, tvrde da je Orban, „igrajući se dobrog demokrata“ dozvolio kompetitivne izbore u travnju, ali je cijeli državni aparat bio u službi njegovog Fidesza, a protiv opozicije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
‘Hibridni režim’ u Mađarskoj
Koliko je poznato, dosad se nije dogodilo da jedna europska institucija proglasi državu članicu praktički polufunkcionalnom demokracijom. Poštivanje demokratskih standarda je, uostalom, nulti preduvjet da bi zemlja uopće postala članica Europske unije. No, prošlog tjedna dogodilo se upravo to.
Europski parlament u četvrtak je donio rezoluciju u kojoj eurozastupnici tvrde da se Mađarska pretvorila u „hibridni režim izborne autokracije“ – ustavni sustav u kojem se, pojašnjavaju u priopćenju, „odvijaju izbori, ali nema poštovanja demokratskih normi i standarda“. Mađarska više „nije demokracija“, ustvrdila je zastupnica Zelenih Gwendoline Delbos-Corfield.
Sve jači pritisak na Orbana
Politički pritisak na Orbana pojačala je u nedjelju Europska komisija predloživši zamrzavanje sedam i pol milijardi eura iz EU fondova, koji su Mađarskoj na raspolaganju. To je prvi korak u presedanskom aktiviranju novog EU mehanizma koji povezuje korištenje europskog novca s poštivanjem vladavine prava.
U 12 godina na čelu mađarske vlade, Orban je često bio pod pritiskom Bruxellesa. Zbog svoje politike prema migrantima, zbog odnosa prema LGBT pravima, stanja u pravosuđu, zbog problema s korupcijom, u posljednje vrijeme zbog odnosa prema Rusiji i europskim sankcijama.
Još u rujnu 2018., parlament je protiv Mađarske pokrenuo postupak po članku 7. Lisabonskog ugovora, koji u konačnici može rezultirati suspenzijom određenih prava, uključujući i pravo glasa u Vijeću. Orban se dosad iz svih tih situacija uspio izvući. Nova eskalacija odnosa između Bruxellesa i Budimpešte mogla bi, po svemu sudeći, završiti isto.
Rezolucija bez pravnog učinka
Prvo, unatoč oštrim ocjenama i velikoj većini (433 glasa za, 123 protiv i 28 suzdržanih), rezolucija Europskog parlamenta nema pravnu težinu. Radi se o deklaraciji političkog stava jedne europske institucije. Taj dokument nema praktične reperkusije, osim eventualno na međunarodni imidž vlasti u Budimpešti.
Praktične reperkusije imao bi, dakako, prijedlog Europske komisije da se Mađarskoj privremeno suspendira isplata sedam i pol milijardi eura iz kohezijskih fondova. Ali to je tek prijedlog koji u sebi ima ugrađen izlaz iz ove situacije. Ako Mađarska poduzme „korektivne mjere“, ranije dogovorene s Komisijom – vezano uz primjerice javne nabave i nadzor na trošenjem EU sredstava – postupak će biti obustavljen.
Odluka u rukama država
Treće, finalna odluka nije na Komisiji, nego na zemljama članicama. S obzirom da se ne odlučuje jednoglasno, nijedna država nema de facto veto, ali je i dalje upitno može li se u Vijeću – dođe li uopće do toga – postići potrebna većina. Poljska je već najavila da će se „oštro suprotstaviti“ pokušajima europskih institucija da „nezakonito uskrate sredstva“ bilo kojoj državi članici. U Varšavi, naravno, na umu imaju i vlastitu poziciju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nije, međutim, u pitanju samo Poljska. Kako će se u Vijeću postaviti hrvatska Vlada? HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu imaju predvidljivu taktiku: kad je na repertoaru kritika Mađarske, oni su ili protiv ili suzdržani ili, kao prošlog četvrtka, uopće ne glasuju.
HDZ nikad kontra Orbana
HDZ se, dakle, dosad vrlo dosljedno suzdržavao od ikakve kritike Orbana. Čak i u relativno benignim situacijama, kao što su rezolucije. Teško je vjerovati da to čine bez znanja ili mimo volje stranačkog šefa Andreja Plenkovića.
U rujnu 2018. Plenković je podržao HDZ-ovo glasanje, izjavivši, među ostalim, da Hrvatska ima niz „otvorenih pitanja“ s Mađarskom i da „tu odluku gledamo strateški puno šire“. Strateška pitanja, poput upravljanja Inom, i dalje su aktualna.
Dogovor umjesto eskalacije
Četvrto, ovo je prvi puta da je u slučaju neke zemlje članice pokrenut novi mehanizam uvjetovanja EU novca, pa je sasvim realno očekivati da će obje strane radije postići kompromis, nego dalje zaoštravati. Pogotovo u situaciji u kakvoj se Europa trenutno nalazi, s ratom u susjedstvu i rekordnom inflacijom. Mađarska vlada najavljuje da je spremna ispuniti svoje obaveze kako bi novac bio deblokiran.
Pitanje je, dakako, i praktičnog efekta tih mjera te spremnosti Bruxellesa da se ne zadovolji eventualnim „papirnatim“ rješenjima. Na papiru je svašta moguće obećati – i Hrvatska je, na primjer, nedavno donijela dokument o razvoju zdravstva do 2027., jednu od mjera za novac iz plana oporavka, što ne znači da se situacija u zdravstvu zbog toga poboljšala.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iz rezolucije Europskog parlamenta, donesene prošlog četvrtka, proizlazi da Orbanova Mađarska danas uopće ne bi mogla postati članicom Europske unije. Puna demokracija nulti je preduvjet EU članstva. Ali jednom kad si unutra, pravila igre se, izgleda, mijenjaju.
Pretplatite se na Telegram i podržite beskompromisno novinarstvo koje politički moćnici pokušavaju ušutkati. Već od 39 kuna mjesečno za sve naše autore, istrage, vijesti i analize.
Source link: www.telegram.hr
