Mnoge europske vlade već su donijele pakete pomoći. Hrvatska najavljuje za sljedeći tjedan
‘Moramo biti jasni: sljedeći mjeseci bit će teški, sljedeće zime bit će teške’, kazao je neki dan belgijski premijer, predviđajući da bi pred Europom moglo biti čak pet do deset teških zima. Ali o tom potom; vlade sad užurbano traže način da građani i kompanije što lakše prebrode ovu zimu koja je na horizontu
Gnojivo rasuto na autocestama, skladišta supermarketa blokirana traktorima, prosvjedi praktički na kućnom pragu istaknutih političara: Nizozemska, drugi svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda, bila je ovog ljeta suočena s masovnim prosvjedima poljoprivrednika, bijesnih zbog vladinih klimatskih planova za koje smatraju da ugrožavaju njihovu egzistenciju.
Iz Nizozemske su stizale snimke izgorjelih guma i bala sijena uz autoputeve, cesta zakrčenih sporovozećim kolonama traktora i kamiona, krava pred zgradom parlamenta, polupraznih polica u trgovinama zbog poremećene opskrbe, pogotovo mliječnim proizvodima i svježim namirnicama.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Strah za egzistenciju
Scene nalik onima iz Nizozemske – nezadovoljni građani, masovni prosvjedi, izlazak na ulice europskih gradova – ove bismo jeseni lako mogli gledati diljem Europe.
Razlog za javnu demonstraciju nezadovoljstva u Nizozemskoj bio je plan vlade, prezentiran u lipnju, za smanjenje emisija dušika i amonijaka za 50 posto do 2030. godine. To će najviše utjecati na intenzivan poljoprivredni sektor, posebno stočarstvo. U osnovi, dakle, prosvjedi su bili motivirani strahom za egzistenciju.
U ostatku Europe ne strahuje se toliko direktno od efekta radikalnog smanjenja štetnih plinova. Ali za egzistenciju itekako da: svakodnevni život je sve skuplji, a plaće iste, dok se na europskom tlu vodi rat koji utječe ne samo na cijenu energenata, nego i na njihovu dostupnost, osobito plina, Europi nužnog za grijanje, transport i tvornice.
Sporadični štrajkovi
Nezadovoljstvo i strah od onoga što nose naredni mjeseci već se tijekom ljeta manifestirao u sporadičnim štrajkovima od Španjolske do Belgije. Štrajkali su radnici u lukama, na željeznicama i aerodromima, u javnom prijevozu, pošti… Novi val štrajkova najavljuje se za jesen.
Dijelom su razlog neriješeni sporovi oko uvjeta rada, ali uglavnom se radi o zahtjevima da plaće prate rast troškova života. Jer sve veće račune, od onih za režije do onih iz supermarketa, vlade još nisu uspjele zauzdati. U području eurozone u kolovozu je zabilježena stopa inflacije od 9,1 posto, najviša otkako se vode podaci za europodručje.
Još deset teških zima?
Vodeći političari i biznismeni već najavljuju da Europu čekaju teška vremena koja neće tek tako proći. Direktor Shella Ben van Beurden kaže da je fantazija misliti da će razdoblje pred nama biti lako ili da će sve brzo završiti. Belgijski premijer Alexander De Croo još je eksplicitniji.
„Moramo biti jasni: sljedeći mjeseci bit će teški, sljedeće zime bit će teške“, kazao je neki dan, predviđajući da bi pred Europom moglo biti čak pet do deset teških zima. Ali o tom potom; vlade sad užurbano traže način da građani i kompanije što lakše prebrode ovu zimu koja je na horizontu. U protivnom, riskiraju društvenu i političku nestabilnost.
Dilema koja ruši vlade
Kada ljudi postanu masovno nezadovoljni jer ne mogu pokriti svoje osnovne potrebe, kad moraju „birati između toga da se griju ili da jedu“, to može „srušiti vlade“, kaže za Thomas Reuters Foundation američka profesorica Naomi Hossain koja proučava nemire povezane s energijom, gorivom i hranom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iako govori o globalnom fenomenu, ni Europa ga nije pošteđena. I najbogatije europske nacije suočene su s rastućim rizikom od socijalnih nemira tijekom zime, uključujući ulične prosvjede i demonstracije, upravo zbog skupih energenata i sve skupljeg života, piše Reuters, pozivajući se na izvješće konzultantske tvrtke Verisk Maplecroft.
U Europi će pritom, prema tom izvješću, jedan od bitnih faktora biti vremenske prilike. Hladna jesen i zima mogle bi „pogoršati već ionako ozbiljnu energetsku krizu i krizu troškova života“. Kao što se, uostalom, desilo tijekom ovoga ljeta, s uzastopnim toplinskim valovima i sušom koja je utjecala na europsku poljoprivredu i industriju.
Povratak ‘žutih prsluka’
Energetska kriza može lako prerasti u visoki politički rizik – dovoljno je sjetiti se pokreta „žutih prsluka“ u Francuskoj čiji su prosvjedi zbog najavljenog poreza na gorivo 2018. prerasli u široke antimacronovske demonstracije, s povremenim epizodama rušenja, paljenja i razbijanja po ulicama.
Kakvo je raspoloženje u aktualnoj krizi, zorno govori podatak da 40 posto Francuza priželjkuje povratak neke vrste prosvjednog pokreta tipa „žutih prsluka“. Mnogi su, očito, nezadovoljni, pa i bijesni zbog trenutne (životne) situacije. Vlade – ne samo francuska, nego i ostale – pokušat će spriječiti da to nezadovoljstvo eskalira i transformira se u široke, protuvladine akcije na kontinentu.
Lekcija iz pandemije
Lekcija iz pandemije je jasna. Kako bi spriječile da ekonomske posljedice lockdowna i drugih protupandemijskih mjera (koje su same po sebi izazivale i izazivaju otpor u dijelu društva) budu katalizator za šire nezadovoljstvo i demonstracije, europske vlade ulile su milijarde u svoja gospodarstva. Zbog toga, primjerice, pred burzama nisu bili nepregledni redovi nezaposlenih, što je, u okolnostima pandemijskog zamora moglo motivirati masovn(ij)e antivladine akcije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Države stoga interveniraju i sada. Finska i Španjolska su, na primjer, ovoga tjedna najavile smanjenje PDV-a na energente – struju odnosno plin – a Finska će i subvencionirati račune kućanstvima tijekom zime. Italija je od početka godine izdvojila oko 50 milijardi eura na ublažavanje udara krize na građane i poduzeća, a u pripremi je i novi paket mjera.
Hrvatska Vlada kaska
Antiinflacijske mjere, vrijednosti oko 20 milijardi eura, početkom kolovoza prihvaćene su i u francuskom parlamentu. Njemačka najavljuje treći paket financijske pomoći, nakon što su ovih dana istekle mjere poput subvencija na gorivo i javni prijevoz.
I hrvatska Vlada trebala bi konačno sljedećeg tjedna prezentirati sveobuhvatniji paket mjera za pomoć kućanstvima, javnim ustanovama i poduzećima, uvjerava premijer Andrej Plenković. Jer situacija je već sada itekako ozbiljna: tvrtke dobivaju goleme račune za plin i struju, općine, gradovi i županije ne znaju kako će platiti režije, a zbog svega toga poskupljuju i usluge poput dječjih vrtića.
Rizik državne intervencije
No, situacija je osjetljivija nego u vrijeme čvrstih lockdowna. Europske vlade, koje su tada upumpavale milijarde u gospodarstvo da bi premostile najteže mjesece, sada u jednadžbu moraju ukalkulirati i druge okolnosti, poput rekordne inflacije i štednje energije. Intervencija države ne smije gurnuti preko ruba – potaknuti, primjerice, daljni rast cijena ili demotivirati ljude da smanje grijanje i gase svjetla.
Hoće li to biti dovoljno da se već sad opipljivo nezadovoljstvo ne prelije na europske ulice, tek ćemo vidjeti. Sigurno je jedino da će nadolazeći mjeseci biti test koji će pokazati kakve nam to teške zime predviđa belgijski premijer.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Source link: www.telegram.hr
