Peking upravo postavlja svemirsku postaju u orbiti Zemlje te završava pripreme za gradnju baze na Mjesecu
FOTO: AFP
Premda su SAD, EU i NATO pakt koncentrirani prije svega na rusku agresiju na Ukrajinu, ipak u Washingtonu drže da je prava opasnost za nacionalnu sigurnost zemlje Kina koja gotovo preko noći nezadrživo izrasta u prvu gospodarsku silu svijeta. A istodobno enormno jača i razvija svoje vojne kapacitete i potencijale. Premda nije preporučljivo imati istodobno otvorenu frontu s dva protivnika, Rusijom i Kinom, Bijela kuća je ipak procijenila da je nužno zaoštriti odnose s Pekingom budući da se on ponaša sve agresivnije.
Nakon što je u lipnju Peking objavio da je kineska svemirska sonda Tianwen-1 snimila seriju fotografija Marsa napravivši 1344 kruga oko Crvenog planeta, a da je istodobno rover Zhurong istraživao njegovu površinu, Washington se ozbiljno zabrinuo da gubi prednost u osvajanju svemira. Pogotovo stoga što je u Pekingu objavljeno da se upravo postavlja svemirska postaja u orbiti Zemlje te završavaju pripreme za gradnju baze na Mjesecu.
Tianwen-1 u prijevodu znači potraga za nebeskom istinom, a sastoji se od šest zasebnih svemirskih letjelica: orbitera, dvije kamere, landera, daljinske kamere i Zhurong rovera. Tianwen-1 lansiran je 23. srpnja 2020., a ušao je u Marsovu orbitu u veljači 2021. Rover Zhurong sletio je na Mars nakon 3 mjeseca. Prije mjesec dana Kinezi su objavili da je Zhurong pronašao hidratizirane minerale koji su vjerojatno povezani s podzemnom vodom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stoga je američki predsjednik Joe Biden požurio odmah uzvratiti udarac. Na spektakularnoj konferenciji za medije pohvalio se prvim fotografijama u boji najmoćnijeg teleskopa James Webb, vrijednog 10 milijardi dolara. Na njima se vidi nevjerojatna snimka dubokog svemira koja se proteže unatrag više od 13 milijardi godina. “Ovo je najdublji pogled u svemir ikad snimljen”, rekao je Biden te ocijenio da je to povijesni trenutak za znanost i tehnologiju, za Ameriku i cijelo čovječanstvo. Imamo mogućnost vidjeti nešto što nitko prije nije vidio. Možemo otići na mjesta na koja nitko prije nije otišao”, istaknuo je Biden.
SAD drži da je prava opasnost Kina
U propagandni rat dviju velesila uključio se i direktor NASA-e, američke svemirske agencije Bill Nelson koji je upozorio da bi Kinezi vremenom mogli kolonizirati Mjesec. Objasnio je kako bi Kinezi, kad slete na Mjesec, mogli reći „sad je on naš, a vi se gubite odavde”. Dodao je kako „Kinezi na svojim svemirskim stanicama ne rade ništa drugo nego uče kako uništiti tuđe satelite”, kazao je.
Premda su SAD, EU i NATO pakt koncentrirani prije svega na rusku agresiju na Ukrajinu, ipak u Washingtonu drže da je prava opasnost za nacionalnu sigurnost zemlje Kina koja gotovo preko noći nezadrživo izrasta u prvu gospodarsku silu svijeta. A istodobno enormno jača i razvija svoje vojne kapacitete i potencijale. Premda nije preporučljivo imati istodobno otvorenu frontu s dva protivnika, Rusijom i Kinom, Bijela kuća je ipak procijenila da je nužno zaoštriti odnose s Pekingom budući da se on ponaša sve agresivnije.
Kineske i ruske ambicije ne završavaju u Zemljinoj orbiti
U nedavno objavljenom izvješću Obrambene obavještajne agencije pod nazivom Izazovi sigurnosti u svemiru tvrdi se da Kina i Rusija predstavljaju najveću prijetnju interesima američke nacionalne sigurnosti u svemiru. Također da su u posljednje dvije godine povećale svoje svemirske kapacitete za gotovo 70 posto. Prije toga u razdoblja, između 2015. i 2018., njihovi kapaciteti već su se bili udvostručili. U izvješću se upozorava da obje zemlje jačaju svoje svemirske kapacitete, da moderniziraju i povećavaju snagu satelitskih komunikacija, daljinskoj detekciji, navigaciji te demonstracijama znanosti i tehnologije.
Ističe se da je Kina prošle godine testirala interkontinentalni balistički projektil s hipersoničnom kliznom letjelicom koja je kružila oko svijeta te je preletjela 40.000 kilometara, a let je trajao duže od sat i pol, što je više od bilo kojeg kineskog sustava oružja za kopneni napad do sada. Podsjeća se također da je potkraj 2021. Rusija protusatelitskom raketom uništila jedan od svojih satelita.
Inače, Kina je još2007. protusatelitskim projektilom uništila svoj stari meteorološki satelit na niskoj putanji.
Kevin Ryder, viši analitičar obrambene obavještajne službe DIA-e za svemir kazao je kako je Kina povećala svoje sposobnosti i uložila više financijskih i vojnih napora u razvoj novih i boljih kapaciteta od Rusije. Washington brine to što, kako se tvrdi, kineske i ruske ambicije ne završavaju u Zemljinoj orbiti već žele stići na Mjesec kako bi iskoristile njegove prirodne resurse.
Amerikanci tvrde da Kina koristi cyber špijunažu za „varanje i krađu u masovnim razmjerima“, s programom hakiranja većim od programa bilo koje druge zemlje. Također, cjeruju da je „Peking odlučan ukrasti zapadnu tehnologiju kako bi dominirao svjetskim tržištem.”
NATO je Kinu proglasio sistemskim izazovom
Zbog toga ne čudi što je NATO pakt prvi put javno proglasio Kinu kao „sistemskim izazovom.“ Christopher Wray, šef američkog Federalnog istražnog ureda – FBI-ja, i Ken McCallum, direktor britanske protuobavještajne službe – MI5, objavili su da je Kina „najveća dugoročna gospodarska prijetnja Zapadu.“ Optužili su Kineze da se bave ekonomskom špijunažom i krađom zapadnih tehnologija te su zaključili da Peking ugrožava „gospodarsku i nacionalnu sigurnost“ zapadnih saveznika, ali i „cijelog svijeta.“
Za razliku od svih njih, direktorica nacionalne obavještajne službe američke vlade, Avril Danica Haines, rekla je da nema naznaka da je kineski predsjednik Xi Jinping spreman zauzeti Tajvan vojnom silom. Zatim je rekla da Xi jasno vidi ponovno ujedinjenje s Tajvanom kao cilj, ali da bi on to radije učinio na miran način nego korištenjem vojne sile. Dakako, Kinezi opovrgavaju sve optužbe tvrdeći da nikada neće poticati, podržavati ili odobravati cyber napade. Također uvjeravaju da se njihova znanost i ekonomija razvijaju, a njihove privatne kompanije uspijevaju na svjetskom tržištu, zahvaljujući ponajprije sposobnostima i inovativnosti svojih vlasnika i radnika.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pri tomu ističu svoje industrijske i građevinske tvrtke te tehnološke kompanije koje unatoč žestokoj konkurencije uspijevaju plasirati svoje proizvode na svjetskom tržištu. Zanimljivo da među 100 najvećih kineskih kompanija, među kojima su China Petroleum & Chemical Corp., PetroChina, China Mobile Hong Kong, China Telecom, China United Telecommunications, Minmetals Townlord Technology, Baoshan Iron & Steel Co., CNOOC Ltd. 40,515. nema onih koje su najpoznatije u svijetu. Kao što su Huawei, Alibaba, Lenovo, Haier…
Peking ima novu tvrtku koja je primjer uspješnosti – BYD
U Pekingu su kao primjer uspješnosti sada izvadili novi adut, do sada potpuno nepoznat u svijetu. To je kompanija BYD — skraćenica za “Build Your Dreams – Gradi svoje snove, koja je ove godine prodala više električnih vozila od američke kompanije Tesla. Opet s velikim zakašnjenjem, u Washingtonu su zaključili kako je to još jedan dokaz koliko je velika „crvena opasnost s Istoka.“ Otprilike polovica automobila koje trenutno prodaje BYD su plug-in hibridi, dakle električna vozila čije se baterije pune strujom, a uz to imaju i interni generator koji pokreće motor s unutarnjim izgaranjem. Kina ih ubraja u „vozila s novom energijom,“ uz modele na baterije i vodik.
Tako je Wang Chuanfu, vlasnik i izvršni direktor BYD-a, novopečeni milijarder čija je neto vrijednost procijenjena na 27 milijardi dolara, skinuo s trona vlasnika Tesle Elona Muska te postigao ono što nisu uspjeli General Motors, Ford i Volkswagen. Zbog toga je sada BYD-ova tržišna kapitalizacija dosegnula 91 milijarde dolara i time nadmašuje američki General Motors koji ima tržišnu kapitalizaciju od 80 milijardi dolara, dok je Ford na 54 milijarde dolara. Ne uspijevajući pronaći razumno tumačenje takvog senzacionalnog uspjeha, u Washingtonu su pribjegli starom argumentu da se BYD razvio zahvaljujući krađi tehnologije.
No Wang je objasnio da su tijekom ranih godina BYD-a, izrađujući baterije i druge komponente za Siemens, Nokiju i Motorolu, dobili ključnu lekciju o proizvodnji. Kao rezultat toga, BYD je krenuo u proces ovladavanja tehnologijama proizvodnje baterija pa sve do rudnika litija i nikla. Zbog toga danas BYD kontrolira cjelokupni opskrbni lanac od minerala do računalnih čipova koji se koriste u vozilima.
Za razliku od njih, rivalski proizvođači automobila već su nekoliko godina frustrirani logističkim uskim grlima i nedostatkom ključnih dijelova. BYD je u međuvremenu proizveo vlastite automobilske čipove i prodao vlastite baterije svim konkurentima, uključujući i Muskovu Teslu. Samo prošle godine vrijednost dionica porasla je 174 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Preokret u razvoju BYD-a dogodio se kad je Warren Buffet kupio dionice
Preokret u razvoju BYD-a dogodio se kad je kompanija Berkshire Hathaway milijardera Warrena Buffetta, kupila 9,9 posto udjela u BYD-u za 8 hongkonških dolara dionici. Dionice BYD-a danas vrijede 212,40 HK$, donoseći Buffetu 26 puta veći povrat novca od onoga što je uložio. Buffetov partner Charlie Munger nazvao je tada uspjeh Wanga i BYD-a „gotovo čudom“, hvaleći njihov tehnološki napredak i ambiciju. „Znam da izgleda kao da smo Warren i ja poludjeli kad smo uložili novac“, rekao je Munger o udjelu u BYD-u. “Ali mislim da nismo”, dodao je. I, dakako, svakim danom se potvrđuje da su bili u pravu.
Samo u lipnju ove godine BYD je prodao 41.000 novih energetskih vozila, što je gotovo trostruko više nego prije godinu dana. U prvih šest mjeseci ove godine prodano je 154.579 novih električnih vozila, što je povećanje od 154 posto u odnosu na godinu ranije. BYD-ova proizvodna linija električnih vozila sada uključuje autobuse, taksije i osobne automobile, kao i logistička, građevinska i sanitarna vozila. BYD isporučuje modele u više od 50 zemalja, uključujući SAD, gdje u Kaliforniji sastavlja autobuse. S Toyotom je Wang u Kini osnovao kompaniju za istraživanje i razvoj.
To je najbolji dokaz, tvrde Kinezi, da su njihovi poduzetnici i radnici po kreativnosti, ako ne bolji, a onda sasvim sigurno isti kao i najsofisticiraniji sustavi na Zapadu.
Source link: www.telegram.hr
