Cropix, AFP
Prije mjesec dana Hrvatska je bila na pragu jedne od najvećih političkih kriza u svojoj povijesti.
USKOK je netom bio napravio presedan i po prvi put iza rešetaka strpao jednog aktivnog ministra. Uhićenje Darka Horvata 19. veljače bilo je, kako se kasnije otkrilo, tek vrh ledene sante: nakon ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, na udaru istražitelja našli su se i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, kao i potpredsjednik Vlade SDSS-ovac Boris Milošević. Jedan je navodno protuzakonito zapošljavao, a drugi lobirao za obrte pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj.
Premijera Andreja Plenkovića čekala je ozbiljna rekonstrukcija Vlade, u saborskim se kuloarima vagalo hoće li HDZ izgubiti većinu, a već se nagađalo i tko bi mogli biti novi «žetončići» koji bi produljiti vijek trajanja Plenkovićeve Vlade. Šuškalo se i sa mogućnošću da Plenković prekine sve i raspiše nove izbore.
Danas nam sve to izgleda kao da se dogodilo u nekom drugom životu. Brutalni ruski upad na Ukrajinu potpuno je zasjenio sve afere. Naslovnicama već tri tjedna dominiraju bombe nad Kijevom i krvava opsada Mariupolja, kolone izbjeglica koje nadiru u Poljsku, dječak sa suzama u očima koji sam prelazi granicu, Putinova taktika spaljene zemlje koju je vježbao u Čečeniji i Siriji, njegov imperijalni plan koji je zapeo i prije ukrajinske rasputice, potom i sramotni propust NATO-a vezano uz bespilotnu letjelicu koja je prošišala dvjema članicama Sjeveroatlantskog saveza i srušila se u trećoj.
Najveći dobitnik takvog raspleta – ako u doba brutalnog rata u kojemu se dnevno gube životi i uništavaju domovi itko može biti dobitnik – je nesumnjivo premijer Plenković.
Ukrajina je sakrila nepodopštine njegovih ministara i omogućila mu da politički preživi bez nekih većih posljedica. Suočen sa izazovima na vanjskopolitičkom planu, Plenković je počeo plivati kao riba u vodi. Da se taj nesretni dron nije sručio praktički u dvorištu Studentskog doma «Stjepan Radić», i da se u punom svjetlu nije ponovno ukazao ministar obrane Mario Banožić, premijer bi mogao mirno spavati jer je u zapečak medijskog interesa potpuno pala afera sa namještanjem potpora, uhićenje Hrvata, sumnje zbog kojih bi Milošević trebao napustiti Banske dvore, Banožićev stan, obnova zgrade u kojoj živi predstojnik premijerovog ureda Zvonimir Frka Petešić, nekompetentan kabinet…
No nije Plenković jedini profitirao od ovakvog razvoja situacije.
U zaborav je palo i muljanje sa naknadama za odvojen život predsjednika SDP-a Peđe Grbina i ostalih SDP-ovih zastupnika, koji – unatoč tome što u Zagrebu žive sa svojim suprugama – uredno primaju naknadu za odvojen život.
Za razliku od Plenkovića i Grbina, rat u Ukrajini nimalo nije išao na ruku predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću. Njegovo doista neukusno šurovanje sa vođom bosanskih Srba Miloradom Dodikom nanijelo mu je štetu na najmanje dva pravca. Time se hrvatski predsjednik s jedne strane prometnuo u vjernog sljedbenika sramotne i po hrvatske interese potpuno pogubne politike sporazuma iz Graza između Mate Bobana i Radovana Karadžića. A s druge strane se doveo u opasnost da ga na međunarodnoj sceni gledaju kao političara koji drži svijeću ruskim interesima, budući da je upravo Dodik ključni Putinovog adut na Balkanu. Pri tome mu izjave da se širenje NATO-a protivi hrvatskim interesima» nisu nimalo pomogle.
Putinova avantura potpuno je otupila i oštricu kojom je Most napao Vladu zbog odluka Stožera i COVID potvrda. Ne samo da nitko više ne priča o referendumu, nego se više gotovo pa uopće ne govori ni o COVID-u. Putin je sve, pa čak i pandemiju, stavio ad acta. U drugi su plan na žalost pala i nastojanja hrvatskih zviždača i zviždačica da pročiste mulj u kojemu su ogrezle državne i lokalne tvrtke i institucije.
Preživljela je jedino tema o poskupljenjima. Ali i ona samo zato što je izravno povezana sa zbivanjima na istoku Europe. I Putinovom odlukom hoće li ili ne zatvoriti naftnu i plinsku špinu prema Europi. Rat je naprosto jači od svega drugog. To smo, uostalom, te krvave 1991. osjetili i na vlastitoj koži.
SEDAM TEMA KOJE SU PALE U ZABORAV
UHIĆENJE DARKA HORVATA – 19. veljače u jutarnjim satima policija je upala u dom ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i odvela ga na ispitivanje u USKOK zbog sumnji da je, dok je bio na čelu Ministarstva gospodarstva, sudjelovao u namještanju natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava tvrtkama i obrtnicima;
ULOGA BORISA MILOŠEVIĆA U DODJELI POTPORA – USKOK sumnjiči potpredsjednika Vlade iz redova SDSS-a da je, dok je bio saborski zastupnik, zajedno sa Draganom Jeckov navodno lobirao u Ministarstvu gospodarstva da obrti i tvrtke koji nisu ispunjavali uvjete ipak dobiju bespovratne potpore od države;
ISTRAGA PROTIV ALADROVIĆA – aktualnom ministru ukinut je imunitet zbog USKOK-ove sumnje da je, dok je bio na čelu HZMO, dostavljao pitanja kandidatima za posao;
ZVIŽDAČIČE – Maja Đerek, Adrijana Cvrtila i Nada Ružić 20. veljače su osnovale udrugu Pomak, kojoj je cilj ojačati položaj prijavitelja nezakonitosti i zaštititi javnu imovinu na čije su uništavanje upozorili;
MOSTOV REFERENDUM — Most je potpise prikupljene za raspisivanje referenduma «Odlučujmo zajedno» i «Dosta je stožerokracije» 24. siječnja predao Saboru te objavio da imaju više od 409 tisuća potpisa. Sabor je 11. veljače pozvao da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa;
PANDEMIJA – nakon Putinove invazije na Ukrajinu COVID-19 kao da više ne postoji. Brojke o zaraženima, rasprave o mjerama, kritike Stožera potpuno su pale u drugi plan;
KORIŠTENJE NAKNADA ZA ODVOJEN ŽIVOT – polovinom veljače Jutarnji list je otkrio da Peđa Grbin uzima naknadu za odvojeni život, iako sa suprugom živi u Zagrebu. Grbin je najavio da će primljenu naknadu uplatiti u dobrotvorne svrhe.
Source link: slobodnadalmacija.hr
