Carlo Buontempo je direktor Copernicusa koji je upravo objavio alarmantne podatke. S njim razgovara Telegramova Irena Frlan Gašparović

Šef europske službe za klimatske promjene na Telegramu: 'Da, čeka nas još ekstremnije vrijeme'

FOTO: Simon Jones za ECMWF Copernicus

Čim se pojavio Netflixov film ‘Don’t look up’, satirična komedija u kojoj golemi komet juri prema Zemlji i prijeti apokalipsom, Carlo Buontempo odmah ga je pogledao. „Puno sam se smijao… i vidio sam puno istinitih scena“, kaže Buontempo, po obrazovanju fizičar, po vokaciji klimatski znanstvenik.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Među njegovim kolegama film je, veli, odmah pokrenuo živahnu raspravu je li analogija uopće pogođena – ogromni komet koji može izazvati potpuno uništenje metafora je za klimatske promjene. Neke su sličnosti „upečatljive i smiješne“, druge i nisu tako očite, kaže.

Novi alarmantni podaci

Ovog znanstvenika koji se 20 godina bavi klimom nismo, međutim, nazvali kako bismo ćaskali o filmu koji je, neočekivano, u Hrvatskoj dodatno popularizirao premijer Andrej Plenković. Nazvali smo ga jer je u tjednu iza nas objavljeno novo alarmantno izvješće o klimi. Objavila ga je Copernicus služba za klimatske promjene Europske unije (C3S), a Carlo Buontempo je od 2019. njezin direktor.

Njihovi redoviti godišnji nalazi pokazali su da je 2021. globalno bila jedna od najtoplijih ikad. Posljednjih sedam godina bilo je, pokazali su njihovi podaci, sedam najtoplijih godina od početka mjerenja, i to uvjerljivo najtoplijih. Europa je, pak, lani doživjela najtoplije ljeto dosad. Preliminarna satelitska mjerenja potvrdila su i da su koncentracije stakleničkih plinova tijekom 2021. nastavile rasti.

Svaka godina – rekordna?

Što uopće znači ‘od početka mjerenja’, pitamo direktora službe za klimatske promjene. „Za ovaj izračun gledali smo period od 1979. jer je to razdoblje za koje imamo bolje satelitske informacije“, pojašnjava. Copernicus, program EU-a za promatranje Zemlje, pretežno se oslanja na satelitske podatke. No, Buontempo podsjeća da i drugi izvori – ne samo njihovo izvješće – sugeriraju da je zadnjih sedam godina bilo najtoplije otkako postoje mjerenja.

Djeluje kao trend: hoće li svaka sljedeća godina u našim životima biti toplija od prethodne? Postoje varijacije i nije nužno da baš svaka bude toplija, ali: „Ono što možemo kazati s određenim stupnjem pouzdanosti jest da će godine u kojima sada živimo vjerojatno biti među hladnijim godinama u našim životima“. Sedam najtoplijih godina ikad pamtit ćemo jednom u budućnosti kao hladne godine? Ne zvuči kao dobra vijest.

Ali znanstvenici ne vole podacima pripisivati emocionalnu vrijednost, pa se i direktor europske službe suzdržao od toga da procjenjuje koliko je ta vijest dobra ili loša – mada bi, možda, bolje bilo napisati loša ili lošija. Ipak, upućuje na nalaze i drugih znanstvenika, poput UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (čije je dramatično izvješće prošlog ljeta izazvalo veliku globalnu pozornost), a u kojima omjer koristi i šteta od ovakvih promjena preteže značajno na negativnu stranu.

Ljeto europskih ekstrema

Kako izgleda negativna strana vidjeli smo prošlog ljeta u Europi. „Europa je doživjela ljeto ekstrema“, priopćili su iz službe za klimatske promjene. Teške poplave pogodile su Njemačku, Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku. Sredozemna regija doživjela je toplinski val, a visoke temperature su, podsjećaju, posebno pogodile Grčku, Španjolsku i Italiju. Europski rekord visoke temperature oboren je na Siciliji, gdje je zabilježeno 48,8 stupnjeva Celzijusa.

Izgleda li naša budućnost upravo tako – sve više i više ekstremnih vremenskih događaja, pitamo direktora europske službe za klimatske promjene. „Općenito, kažemo da klimatske promjene pogoršavaju takve ekstreme. To je točno za neke ekstremne događaje, poput toplinskih valova ili oborina. I zato očekujemo i primjećujemo učestalije vrlo intenzivne oborine, učestalije ili intenzivnije suše“, objašnjava. Ali uvijek postoji kvaka.

Što je uzrokovalo poplave

Kada se razmatraju uzroci, stvari su kompliciranije. Na primjer kod ekstremnih poplava u Europi. Promjene u oborinama u široj regiji zapadne Europe tijekom ljeta mogu se u određenoj mjeri pripisati klimatskim promjenama. Bilo je, međutim, i drugih faktora koji nisu očito vezani uz klimatske promjene. U Njemačkoj je, primjerice, vlažnost tla bila neuobičajeno visoka i prije obilnih oborina. Pri promatranju klimatskog sustava, moraju se gledati svi faktori, a ne samo jedan izolirano, ističe Buontempo.

Članak se nastavlja ispod oglasa

„Ali, ako želite pojednostavljeno – da, možemo očekivati neku vrstu ekstremnih vremenskih prilika, osobito u smislu oborina i toplinskih valova, da u budućnosti postanu ekstremniji“, kaže direktor europske službe za klimatske promjene, jedne od šest tematskih usluga europskog programa Copernicus.

I bankari trebaju klimatske podatke

Program financira Europska unija, a svi su njihovi podaci besplatni i dostupni korisnicima, pojašnjava Buontempo. U ovom trenutku, primjerice, imaju više od sto tisuća korisnika samo kad su u pitanju informacije i podaci o klimatskim promjenama. Većina su istraživači, ali i kompanije, međunarodne i nevladine organizacije i tako dalje.

Tijekom godina su, međutim, primijetili promjenu – krug korisnika njihovih podataka sve se više širi izvan akademske zajednice. Kao primjer, Buontempo navodi financijski sektor. Financije su se nekad percipirale kao sektor koji je kilometrima udaljen od klime. Ali to više nije slučaj. „Sada investicijski bankari s puno interesa gledaju klimatske podatke jer moraju osigurati da su njihova ulaganja klimatski otporna“.

Pomoć maslinarima u Toskani

U ranijim fazama svog djelovanja, služba za klimatske promjene razvila je i nekoliko sektorskih aplikacija kako bi pokazali kako se njihovi podaci mogu (is)koristiti. Njihove klimatske projekcije pomogle su, primjerice, maslinarima u Toskani da se pripreme za nametnike koji uništavaju masline. „Mi smo stručnjaci za klimu, nismo lideri u poljoprivredi, ali htjeli smo ovim projektom pokazati što se sve može učiniti“ s podacima kojima raspolažu, objašnjava Buontempo.

No, njihova primarna ‘publika’ ipak nisu maslinari, nego donositelji odluka, prvenstveno na europskoj razini. Cilj im je da Europa može iskoristiti „taj nevjerojatan izvor podataka“ za formuliranje svojih politika, poput europskog zakona o klimi (kojim bi EU trebala postati klimatski neutralna do 2050.) ili Europskog zelenog plana, ambicioznog plana ulaganja u zelenu tranziciju društva i gospodarstva. Sve to treba biti utemeljeno na činjenicama, a upravo činjenice, podatke, osigurava ova europska služba.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Je li zelena tranzicija preskupa?

Da bi se planovi ostvarili, potrebna je, međutim, politička volja. A okolnosti nisu sjajne. Cijene energenata rastu i političari su prisiljeni smišljati inventivne načine kako spriječiti snažan udar na građane, svjesni kako se brzo veći računi – za gorivo, struju i tako dalje – mogu pretvoriti u masovne prosvjede (što se dogodilo u Francuskoj kada je, zbog novog poreza, trebalo poskupjeti gorivo).

A zelena tranzicija sigurno neće biti jeftina. Je li u ovakim okolnostima ugrožena, pitamo našeg sugovornika. „To je pitanje više za politologe, nego za klimatske znanstvenike poput mene“, diplomatski uzvraća. Ocjenjuje ipak da u Europi postoji snažna volja i motivacija kad su posrijedi pitanja vezana uz klimu. A je li cijena nedjelovanja veća od troška djelovanja?

Na to pitanje, naglašava, govori isključivo u osobno ime. „Ne govorim to kao znanstvenik ili direktor, nego je to moje osobno mišljenje – vjerujem da je cijena djelovanja ustvari mala u usporedbi s negativnim dugoročnim posljedicama“.

Teška zadaća klimatskih znanstvenika

A kakvo je njegovo osobno mišljenje o Netflixovom hitu? Za razliku od jurećeg kometa, klimatske promjene nisu nešto što može riješiti jedna zemlja sama, pritiskom na dugme, napominje naš sugovornik. Ne radi se niti o tome da možemo učiniti samo jednu stvar – lansirati nuklearnu bombu, na primjer – nego moramo poduzeti više različitih stvari, kaže.

Klimatske promjene pritom nisu brzojureći komet, nisu neposredna prijetnja, nego nešto se, ističe, događa postupno. A nama se čini da je upravo zbog toga zadaća klimatskih znanstvenika još i teža.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Source link: www.telegram.hr