Istražili smo koliko su daleko odmakle državne institucije koje za obnovu koriste EU novac

Kako državi ide obnova? Jednako tragično kao popravak vlastitih zgrada

Ove srijede u Vladu je stigla ne baš vesela vijest: obnova Banskih dvora privremeno je na čekanju. Na natječaj za obnovu povijesne palače u kojoj je smještena hrvatska Vlada, posao vrijedan više od 155 milijuna kuna, stigla je žalba pa je postupak nabave zaustavljen dok nadležna komisija ne odluči tko je u pravu, Vlada ili žalitelj.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Koliko će vremena za to trebati i kakav će biti ishod, nezahvalno je prognozirati, ali u svakom slučaju, upravo je vrijeme ovdje posebno dragocjeno. Dio obnove Banskih dvora, nešto više od 61 milijun kuna, treba biti plaćeno iz Fonda solidarnosti EU koji, kako je poznato, ima stroge rokove (rokove koje se Vlada nada produljiti, no to nam iz Bruxellesa još nisu odobrili).

Sto milijuna eura za obnovu

Kako država upravlja obnovom, bilo je zorno na prvu godišnjicu razornog potresa na Baniji gdje ni nakon 12 mjeseci u aranžmanu države nije izgrađena nijedna zamjenska kuća. Državne muke s obnovom, međutim, tu ne počinju niti ne staju: primjer Banskih dvora posljednji je, ali ne i jedini ilustrativni primjer kako državi ide obnova onda kada se nalazi s druge strane – kada treba popraviti vlastite zgrade.

Državne zgrade, u kojima su smještena ministarstva, Vlada, parlament, sudovi, dijelom će se obnavljati i novcem iz Fonda solidarnosti (samo konstrukcijska obnova, dok su za cjelovitu obnovu predviđeni drugi izvori financiranja i drugi, duži rokovi). Iz tog europskog fonda država za popravak svojih zgrada planira, prema našem grubom izračunu, potrošiti više od 770 milijuna kuna.

Nenadmašni Hrvatski sabor

U slučaju Banskih dvora, dakle, tek treba utvrditi je li Vlada pogriješila u natječajnoj dokumentaciji ili se radi o neutemeljenoj žalbi. Činjenica je, međutim, da je natječaj raspisan tek u studenom, pet mjeseci nakon što je Vladi odobreno 61,4 milijun kuna iz EU fonda za izradu projektne dokumentacije i mjere zaštite povijesne palače.

Jednako toliko vremena za raspisivanje natječaja trebalo je i Hrvatskom saboru. Ali dugotrajne pripreme nisu spasile parlament od izvanrednih omaški. U poslu vrijednom 67,2 milijuna kuna bez PDV-a uspjeli su, na primjer, pogrešno napisati procijenjenu vrijednost nabave i, ozbiljno, promašiti OIB Sabora. Usred natječaja predomislili su se i oko rokova – umjesto 90, odlučili su da će izvođača ipak odabrati u 30 dana.

Razlog su, vjerojatno, već spomenuti kratki rokovi Fonda solidarnosti. Kako bi to u praksi moglo izgledati – ako rok ostane kakav je sad, do kraja svibnja – ovako je Saboru, jezgrovito i precizno, objasnio potencijalni ponuđač: kad se sve uzme u obzir, od odluke o odabiru do izrade idejnog projekta, “za izvođenje radova preostaje oko 45 dana, što je nemoguće“. Ne teško, ne izazovno. Nemoguće.

Muke resornog ministarstva

Je li doista u pravu, tek ćemo vidjeti. No, jasno je da štošta može poći po krivu čak i kada se natječaji raspisuju brzo, puno brže nego što je to pošlo za rukom Vladi ili parlamentu. I čak i kada to radi ministarstvo koje je zaduženo upravo za obnovu. Govorimo, naravno, o sad već široko poznatom primjeru obnove zgrade u centru Zagreba pod upravljanjem Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine.

Ministarstvo je ranije uspjelo odraditi natječaj za dvije svoje zgrade, ali ona u Ilici – u kojoj nisu smješteni, ali su većinski suvlasnik – postala je slikovit primjer postpotresne obnove u glavnom gradu. Slučaja se možda sjećate, pa ćemo ga ovdje samo sumirati.

Ministarstvu zaduženom za obnovu i koordinaciju Fonda solidarnosti nije uspjelo iz prve potrošiti novac iz, eto, Fonda solidarnosti za popravak zgrade kojom upravlja jer im je prvi natječaj propao. Dok su oni provodili drugi natječaj, s oštećene zgrade je na jednog dečka pao komad fasade i ozlijedio ga jer na ulici nije bilo zaštitnog tunela. Oko zgrade za koju je, ponovimo, kao većinski suvlasnik zadužena država, putem svog resora koji se brine i za – obnovu.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Stvarnost bez konkurencije

Da sve to stavite u scenarij, ispala bi karikatura. Ovako se radi tek o hrvatskoj stvarnosti kojoj fikcija ne može konkurirati. A nezaobilazni dio te, ponekad iznenađujuće stvarnosti, jest i resorni ministar Darko Horvat.

Ministar se nedavno čudio zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću kad je ovaj ustvrdio da Grad neće moći iskoristiti 1,2 milijarde kuna za konstrukcijsku obnovu škola i refundaciju popravaka. „Ako gradonačelnik misli da mu ti novci ne trebaju, ako želi Zagreb obnavljati kreditima ili na bilo koji drugi način, evo mu sutra prilike da mi to jasno kaže”, citirali su mediji Horvata.

Ministru čiji je resor imao muke s 1,5 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti neshvatljivo je, čini se, kako drugi imaju problem s 1,2 milijarde kuna. Ali na kraju se, ipak, sve sretno privodi kraju – barem kod Horvata, gdje je prije nekoliko tjedana konačno odabrana najbolja ponuda za izradu dokumentacije za popravak spomenute zgrade.

Napeto zadnjih tjedana

Zadnji su tjedni i inače bili hektični za državne institucije koje obnavljaju svoje zgrade oštećene u potresu. Velik je posao odradilo, na primjer, Ministarstvo pravosuđa kojemu je od lipnja naovamo odobreno desetak projekata koji će biti financirani iz Fonda solidarnosti – uglavnom se tiču obnove zgrada u kojima su pravosudne institucije – pa su u posljednja dva mjeseca sklopili cijeli niz ugovora.

Ministarstvo financija je, pak, prije tri tjedna raspisalo natječaj za izradu projektne dokumentacije. “Postupak natječaja je u tijeku”, kažu nam iz resora Zdravka Marića u kojem očito još razmatraju dvije pristigle ponude. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je, s druge strane, već odradilo dio posla – imaju idejno rješenje obnove zgrade i troškovnike, elaborat postojećeg stanja, projekt ojačanja građevinske konstrukcije, nabrajaju iz resora ministra Grlića Radmana. Gordana Grlića Radmana.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Planovi za cjelovitu obnovu

U ovom mjesecu planiraju, kažu, kompletirati natječajnu dokumentaciju za projektiranje ostale dokumentacije te za izvođenje radova cjelovite obnove na njihovoj zgradi koja, također, ima status zaštićenog kulturnog dobra (cjelovita obnova, podsjetimo, ne financira se iz Fonda solidarnosti pa ni rokovi nisu striktni).

Iz Ministarstva obrane nam, pak, pojašnjavaju da su odradili natječaj za izradu projektne dokumentacije za jednu svoju zgradu za koju sada slijedi ugovaranje radova. No, na naš upit što je s upravnim kompleksom Ministarstva, za koji su također odobrena sredstva iz Fonda solidarnosti, nisu odgovorili.

Što se događa s cijenama?

U međuvremenu se, izgleda, pojavio i novi problem – cijene. Na rast troškova u građevini nedavno su Sabor i Vladu upozoravale firme, a sad je, čini se, i Vlada otkrila potencijalni problem. Na zadnjoj sjednici u prosincu, Ministarstvu kulture dana je suglasnost da sklapa dodatke ugovora s korisnicima Fonda solidarnosti kako bi se uzele u obzir stvarne cijene postignute u natječajima.

“Prateći izradu dokumentacije zahtjeva za naknadu sredstava, Ministarstvo kulture i medija ovom Odlukom osigurava suglasnost za sklapanje ugovora kako bi se provele javne nabave i za one projekte kojima će iznosi biti povećani u odnosu na prethodno planirane”, kažu iz resora ministrice Nine Obuljen Koržinek na naš upit. Znači li to da su troškovi bili postavljeni nerealno nisko? U Ministarstvu kulture se ne slažu.

Problem je vrijeme, ne novac

“Cijene nisu bile prenisko procijenjene već je riječ o tome da je detaljne troškovnike i ukupne iznose potrebne za radove moguće procijeniti tek po završetku cjelovite projektne dokumentacije. Uz to, za neke projekte, zbog situacije na tržištu, cijene radova, materijala i usluga su porasle što je pokazala javna nabava za radove”, tumače iz Ministarstva.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Dodatak ugovorima, međutim, ne može riješiti osnovni problem: hitno je potreban dodatak vremena. Za korištenje novca ostalo je, službeno, još oko pet mjeseci. Vlada će stoga od Bruxellesa tražiti produljenje rokova. Ne uspije li u tome, situacija će – da citiramo onog izvođača koji se javio Saboru – postati naprosto nemoguća.

 

Source link: www.telegram.hr