Kaže da jedino Polančec i njegova obitelj znaju što je sve prošao u proteklih 10 i više godina
FOTO: Screenshot/HRT
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić komentirao je oslobađajuću presudu bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i ostalih u aferi Spice.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“S obzirom na oslobađajuću presudu, da sam ja na mjestu gospodina Polančeca, učinio bih sve da dobijem moralnu i svaku drugu satisfakciju”, poručio je ministar Ćorić. Rekao je da se ne može sjetiti kad je počeo postupak protiv bivšeg ministra gospodarstva, no naveo je da jedino Polančec i njegova obitelj znaju što je sve prošao u proteklih 10 i više godina.
Podsjetimo, najavljeno je da će oslobođeni u aferi Spice od države tražiti desetke milijuna kuna odštete.
Bacanje 71 kilograma hrane po stanovniku
Ćorić je danas održao konferenciju za medije na kojoj je govorio o rezultatima istraživanja koji su pokazali da u Hrvatskoj, na godišnjoj razini, nastaje čak 286.000 tona otpada od hrane, što je čak 71 kilogram po stanovniku.
„To je relativno velika količina, možda ne u usporedbi s nekim europskim zemljama, međutim, za našu zemlju i za našu razinu bruto domaćeg proizvoda per capita razmjerno velika, izjavio je ministar.
Rekao je da su tim istraživanjem po prvi put u Hrvatskoj došli do procjena navika kućanstava, odnosno stanovništva, ali nešto šire, po pitanju otpada od hrane, a rezultati su takvi da upućuju na to “da postoji ogroman manevarski prostor za smanjenje količina otpada od hrane”.
Na kućanstva otpada veći dio
“Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja s kolegama iz Ministarstva poljoprivrede u narednom razdoblju ići će prije svega u smjeru povećanja edukacije, a onda, vjerujemo, i smanjenja količina. Ovo je i okolišno pitanje, ne samo u segmentu zaštite okoliša, već isto tako i smanjenja emisija CO2, budući da otpad od hrane, prema našim procjenama, dosta utječe i na emisije CO2 u Hrvatskoj”, rekao je.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić istaknuo je kako je istraživanjem procijenjeno da na godišnjoj razini u Hrvatskoj od 286.000 tona otpada od hrane, što uključuje i kućanstva i poslovni sektor, na kućanstva otpada značajno veći dio, čak 216.000 tona.
“Ako to raspodijelimo na stanovnike, onda ukupno po stanovniku produciramo 71 kilogram otpada. No ako gledamo samo koliko produciraju kućanstva – to je 53,6 kilograma godišnje po stanovniku”, istaknuo je Duplić.
Tko stvara manje količine otpada
Duplić je rekao da je značajan prostor za smanjenje otpada od hrane, u jestivom dijelu, odnosno u hrani koju, iako smo mogli, nismo konzumirali, nego smo je na kraju bacili i dodao da takve jestive hrane u otpadu, kada se gleda i poslovni sektor i kućanstva, ima nešto više od 105.000 tona godišnje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
To bi, dodao je, kućanstvima donijelo i određenu uštedu u kućnom budžetu, ali i smanjilo količinu otpada koji je odložen kroz miješani komunalni otpad. Kućanstva bi, kada bi se u potpunosti taj jestivi dio otpada uklonio, godišnje za četiri posto mogla smanjiti količinu miješanog otpada.
Istraživanje je pokazalo i da kod umirovljenika te građana s visokom stručnom spremom nastaju nešto manje količine otpada od hrane.
U kupovinu ići s planom
Duplić je građanima poručio da u kupovinu odlaze s planom što će kuhati, da ne rade nepotrebne zalihe, a kad kupe više toga da one proizvode koje već imaju doma upotrijebe prije novokupljenih. Također, da višak hrane smrznu te da hranu daju nekom drugom ako vide da ju neće stići upotrijebiti.
Kada se slikovito prikaže količina jestivog dijela otpada od hrane koji nastaje u Hrvatskoj to je, kaže Duplić, “4400 šlepera dužine 16 metara i nosivosti 24 tone, što je udaljenost od Zagreba do Križevaca”.
Dnevno bi, dodao je, mogli podijeliti 360.000 štruca kruha od 800 grama, a to znači da bi svi stanovnici Splita, Osijeka i Slavonskog Broda mogli dobiti po jednu štrucu kruha.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Source link: www.telegram.hr
