Razgovarali smo s bivšom ministricom, osobama iz aktualnog ministarstva te pravnim stručnjacima
FOTO: Pixsell/Telegram
Može li se i na koji način osporiti nezapamćena odluka osječkog sveučilišta kojom je naloženo da se doktorat splitskog HDZ-ovca Vice Mihanovića samo malo popegla unatoč ozbiljnim manjkavostima? Ovo je pitanje koje se danima postavlja unutar akademske zajednice, pogotovo nakon što je resorni ministar Radovan Fuchs prošloga tjedna izjavio da dosad nije čuo da se već obranjena doktorska disertacija ispravlja i dorađuje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dapače, iz njegovog ministarstva Telegramu su nedvosmisleno poručili kako takva odluka nema niti zakonskog niti pravnog uporišta niti u jednom propisu koji definira hrvatski sustav visokog obrazovanja. Da se nešto konkretno može učiniti, upravo na tom tragu smatra bivša ministrica Blaženka Divjak. Kako je objasnila za Telegram, kaže kako Ministarstvo može i treba pokrenuti nadzor nad zakonitošću, tj. upravni nadzor nad prijepornom odlukom Senata osječkog sveučilišta.
Pravni stručnjaci upućeni u visokoobrazovni sustav koje smo konzultirali, smatraju da svakako jest sporan presedan o ispravku doktorata; dapače, tvrde nam da su na osječkom sveučilištu za takvu odluku iskoristili pravnu prazninu. No tvrde i da sveučilište ima diskrecijsko pravo donijeti i takvu, krajnje upitnu odluku. Iz Ministarstva obrazovanja za Telegram pak kažu kako zakonom definiran upravni nadzor ne daje ovlasti Ministarstvu da provodi analizu neke doktorske disertacije.
Divjak: Preispitati zakonsku podlogu odluke Senata
Da je Ministarstvo trebalo pokrenuti upravni nadzor istoga trenutka kada je Senat osječkog sveučilišta usvojio odluku o ispravku doktorata, smatra Fuchsova prethodnica Blaženka Divjak. Mogućnost upravnog nadzora (nadzora nad zakonitošću) resornom ministarstvu daje Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i u tom postupku ministarstvo može preispitati zakonitost rada i općih akata nekog visokog učilišta.
Na temelju eventualno provedenog nadzora, ministarstvo može obustaviti izvršenje nezakonitih odluka i radnji visokih učilišta. U razgovoru za Telegram, Divjak pojašnjava kako “nadzorom zakonitosti odluke osječkog Senata, Ministarstvo ne bi interferiralo u mišljenje je li Mihanovićeva disertacija dostojna doktorata”, već bi preispitalo na kojem je propisu utemeljena odluka Senata kojom se nalaže popravak disertacije. “Mislim da takav propis ne postoji”, kaže Divjak.
‘Poduzeti sve nužne korake, i upravni nadzor’
Smatra kako u ovom slučaju postoje dva scenarija. Prema prvome, povoljnome, ministarstvo nakon provedbe upravnog nadzora ukida odluku Senata o ispravku doktorata. “Ako ministarstvo, pak, ne ode u smjeru upravnog nadzora, bojim se da će biti uzalud vam trud svirači i da nitko neće službeno osporavati ovu odluku”, veli bivša ministrica. U ovoj priči, ističe, ministar ne može ići sjekirom, ali mora poduzeti sve nužne korake što, prema mišljenju bivše ministrice, podrazumijeva i upravni nadzor.
Međutim, iz Ministarstva u ovome slučaju ne tumače upravni nadzor poput bivše ministrice. Ne osvrću se na odluku Senata – za koju Divjak tvrdi da ju treba preispitati nadzorom – već na samu disertaciju. “Upravni nadzor predviđen odredbama članka 113. Zakona ne daje ovlasti Ministarstvu da provodi analizu disertacije te utvrđuje znanstveni doprinos nekog doktorskog rada”, poručuju, iako smo jasno pitali može li se upravni nadzor provesti nad aktom – odlukom Senata – kojim je definitivno odlučeno da se Mihanovićeva disertacija popegla.
Ministarstvo tvrdi da ovdje ne može baš ništa
Držeći se isključivo nemogućnosti Ministarstva da ulazi u procjenu nečije disertacije, kažu da doktorski studij i obrana disertacije predstavljaju samu srž autonomije sveučilišta i akademske samouprave. “Pitanje znanstvenog doprinosa, kvalitete odnosno plagijarizma u disertaciji može i mora utvrditi samo visoko učilište, odnosno sveučilište koje je dodijelilo akademski stupanj doktora znanosti, a ne i pravosudno odnosno tijelo državne uprave”, zaključuju iz Ministarstva.
Dodaju kako je u tijeku izrada novog zakona “gdje će biti novelirane i odredbe o provedbi upravnog nadzora, ali i propisane ovlasti i nadležnosti za tijela koja će nadzirati zakonitost i statutarnost općih i pojedinačnih akata na javnim sveučilištima”.
Sveučilište iskoristilo pravnu prazninu
O ovoj smo temi konzultirali i pravne stručnjake upućene u propise hrvatskog visokoobrazovnog sustava. Tvrde kako je teza o upravnom nadzoru u ovome slučaju na klimavim nogama. Ne osporavaju da je sasvim sporna odluka o ispravku doktorata, no tumače da je odluka proizašla iz procedure provedene u skladu sa zakonom. Teoretski, pojašnjavaju, upravni je nadzor moguć s obzirom da bi se odnosio na odluku Senata, no pitanje je bi li on bio efikasan jer je Sveučilište ispunilo sve zakonom propisane uvjete u postupku odlučivanja o doktoratu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
S druge strane, dodaju, odluku o ispravku doktorata ne poznaje niti zakon niti neki drugi propis. Drugim riječima, tvrde nam pravnici, Sveučilište u Osijeku iskoristilo je pravnu prazninu jer niti jedan zakon ili propis izrijekom ne propisuje da je zabranjeno već obranjenu i javno objavljenu disertaciju naknadno dorađivati. Dapače, tako se nečega do ovog osječkog slučaja u akademskom svijetu nitko nikada nije sjetio.
Ako bi do upravnog nadzora došlo i ako bi ministarstvo stavilo izvan snage odluku osječkog Senata o ispravku Mihanovićeve disertacije, Sveučilište u Osijeku bi – pojašnjavaju nam zaključno stručnjaci – moglo pokrenuti upravni spor i u tom bi slučaju sud odlučivao o (ne)zakonitosti odluke Senata. Bojazan je da bi se u tom slučaju sud mogao prikloniti Sveučilištu s obzirom na diskrecijsko pravo donošenja takve odluke i s obzirom na pravnu prazninu koju su iskoristili.
Source link: www.telegram.hr
