Kenzo Tribouillard/AFP
Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je večeras u Bruxellesu odluku da se Ukrajini i Moldaviji dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
«Odlučili smo Ukrajini dodijeliti status kandidata, smatram da je to odlično. Uime Hrvatske vlade sam nastajao poručiti tu poruku kolegama, zagovarao da se to učini, to je jedini logičan odabir u ovim okolnostima u kojima se Ukrajina našla usred brutalne ruske agresije. Činjenica je da je Europska komisija napisala mišljenje koje je dalo argumente i podržalo takvu odluku. To je važna poruka solidarnosti ukrajinskom vodstvu i narodu. Ista odluka donesena je za Moldovu, što je ohrabrenje u naporima i stabilnosti Moldove. Maloprije smo čuli (ukrajinskog predsjednika, Volodimira) Zelenskog koji je zahvalio svakome ponaosob», kazao je premijer, kako prenosi RTL.
Plenković je istaknuo kako je za Gruziju izražena spremnost da joj se dodijeli status kandidata sukladno ocjeni Europske komisije. «Na taj način se dogodila velika tektonska promjena, gdje su zemlje koje nisu imale europsku perspektivu najedanput iz politike susjedstva praktički, današnjim odlukama, prešle u politiku proširenja», kazao je.
Navodi i kako su poslijepodne imali raspravu o Zapadnom Balkanu te da je Hrvatska bila najveći zagovornik toga da se i BiH dodijeli status kandidatkinje.
«Uspjeli smo napraviti formulaciju gdje je Europsko vijeće prvi put jasno izrazilo spremnost da se BiH dodijeli status kandidata. Za to je potrebno da nas Europska komisija izvijesti o najbitnijim reformama koje su zadržane u mišljenju Komisije. Iz njih treba izvući one koje su najvažnije i nakon toga je Vijeće spremno odijeliti status kandidata BiH. BiH je naša susjedna država, pola milijuna Hrvata živi u BiH, želimo da ulovi korak s drugim zemljama regije, Ukrajinom, Gruzijom i Moldovom. Bila je kvalitetna, sadržajna rasprava. Poruka liderima BiH je da se hitno pristupi reformi Ustava i Izbornog zakona kako bi se taj ključni preduvjet za izbore mogao dovršiti na najbolji mogući način», kazao je premijer.
Hrvatskoj je to važno, kaže Plenković, jer je to nama susjedna zemlja u kojoj živi pola milijuna Hrvata.
'Velik pozitivan signal prema BiH, zahvaljujući Hrvatskoj'
«Želimo da ulovi korak s drugim zemljama regije, nakon dana Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom. Poruka je također liderima BiH da se hitno pristupi reformi ustava, izbornog zakona, kako bi se i taj ključni preduvjet za izbore u listopadu mogao dovršiti na najbolji mogući način. S te strane, gledajući sve okolnosti, puno zemalja je bilo rezervirano prema BiH, ovo je danas veliki pozitivan signal prema nama susjednoj zemlji, a možemo reći zahvaljujući Hrvatskoj», rekao je Plenković, kako prenosi N1.
Plenković kaže i kako se cijeli proces BiH intenzivirao zaključcima Europskog vijeća u ožujku.
«Naša Vlada je tražila posebnu raspravu o BiH, prvi put možda uopće ikad samo o BiH, u povijesti Europskog vijeća. Donijeli smo zaključke, zatražili angažman na najvišoj razini. Charles Michel je preuzeo tu ulogu, postigli su dobar dokument koji je podržao i Dragan Čović u ime HDZ BiH i precizno se navodi koje su to reforme, tu je i pitanje Zakona o sudbenom vijeću, tužiteljskom vijeću, sukobu interesa, spominje se zakon o javnim nabavama koji je u parlamentu», kazao je Plenković.
Rekao je i da redovit izvještaj o napretku BiH slijedi u listopadu te da je to nova šansa da se BiH daju signali za korak dalje.
«BiH aplicira kad je Čović predsjedatelj Predsjedništva BiH 15.2.2016., tada zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu lobiraju, taj važan korak za BiH su radile hrvatske političke stranke. Idemo korak prema kandidatskom statusu, mišljenje Komisije je išlo 2019. pa onda zaključci. Danas smo je objeručke gurnuli korak dalje prema tom statusu», kazao je premijer.
Govoreći o Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, premijer je kazao da problemi traju.
«Zadnje (Jean-Claude) Junckerovo i (Donald) Tuskovo Vijeće je bilo u jesen 2019. kad smo bili nadomak, pa neke druge zemlje nisu dopustile otvaranje pregovora. To se oteglo dvije i pol godine. Francuska je posredovala između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Koliko smo uspjeli vidjeti, bugarskom premijeru (Kirilu) Petkovu je izglasano nepovjerenje, idu na odbor za vanjske poslove s dokumentom s kojim je Francuska posredovala. Danas na sastanku makedonski premijer nije bio zadovoljan tim prijedlogom. Ako ga Bugarska prihvati, da li će ga prihvatiti Makedonija, nisam stekao dojam da je taj dokument temelj oko kojeg se obje zemlje mogu usuglasiti», kazao je Plenković.
Source link: slobodnadalmacija.hr
