Ako opredjeljenje bude da izborna tišina ostane, treba precizirati da li se odnosi na sve medije da ne bismo, kao u slučaju tzv. novih medija, bili u sivoj zoni — navodi Nikola Mugoša (DIK). Formulisati održivo rješenje, koje ne bi bilo obesmišljeno time što se kampanja prenosi putem onlajn platforme — poručuje Milena Gvozdenović (CDT)
Ilustracija, Foto: Econimics
Nemogućnost sprovođenja izborne ćutnje zbog zakonskog neregulisanja njenog kršenja na društvenim mrežama, dovodi u pitanje svrhu tog instituta, pa bi stoga trebalo da bude dio izborne reforme kojom bi se uvažile promjene nastale digitalizacijom.
To su poručili sagovornici “Vijesti” komentarišući činjenicu da političari nastavljaju da krše izbornu tišinu preko društvenih mreža, što je bilo primjetno i tokom lokalnih izbora u Beranama i Ulcinju održanih 27. marta.
Izborna ćutnja u Crnoj Gori počinje 24 sata prije dana izbora i traje do zatvaranja biračkih mjesta. Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika (član 6), odnosi se na zabranu izborne propagande preko medija i javnih skupova.
Predsjednik Državne izborne komisije (DIK), Nikola Mugoša, kazao je da misli da je tako definisana izborna tišina recidiv ranijih društvenih prilika, u kojima su postojali samo tradicionalni mediji — štampa, radio i televizija.
Source link: www.vijesti.me
