Plenković otvorio ‘Vrata Papuka’, prvi dovršeni turistički projekt iz plana oporavka
PišeIrena Frlan Gašparović prije 7 sati 35 preporuka
PišeIrena Frlan Gašparović prije 7 sati 35 preporuka
Predsjednik Vlade Andrej Plenković potegnuo je početkom tjedna do Slatinskog Drenovca u Virovitičko-podravskoj županiji kako bi svečano otvorio „Vrata Papuka“, novi prijemni centar za posjetitelje Parka prirode Papuk. U projekt vrijedan 3,3 milijuna eura, uloženo je 2,65 milijuna iz europskog fonda za oporavak.
„S Mehanizmom za oporavak i otpornost omogućili smo velika ulaganja u brojne javne i privatne projekte kontinentalnog turizma, nastojeći balansirati ulaganja u odnosu na dominantnih sedam obalnih županija“, naglasio je Plenković.
Maknite ovaj oglas
Dovršili projekt
Njegova Vlada još je 2021. godine predstavila plan za milijunske investicije u razvoj „održivog, inovativnog i otpornog“ turizma, s ciljem da se značajan dio ulaganja usmjeri prema kontinentalnom dijelu zemlje i u destinacije s potencijalom, ali turistički manje razvijene i razvikane. Pet godina kasnije, upravo otvaranje „Vrata Papuka“ – i status projekata u turizmu općenito – barem dijelom objašnjava statistiku o stvarnoj potrošnji europskog novca.
„Čestitam na realizaciji Centra za posjetitelje “Vrata Papuka” – prvog od ukupno 22 projekta javne turističke infrastrukture vrijednosti 3,3 milijuna eura sufinanciranih iz NPOO-a“, objavio je premijer na X-u. Time je potvrdio ono o čemu smo pisali početkom travnja: ni tri godine nakon što je Vlada odlučila kako će raspodijeliti europska sredstva, javni projekti sufinancirani novcem iz fonda za oporavak još uvijek nisu završeni. Od ovog tjedna „Vrata Papuka“ jedina su iznimka.
Čestitam na realizaciji Centra za posjetitelje "Vrata Papuka" – prvog od ukupno 22 projekta javne turističke infrastrukture, vrijednosti 3,3 milijuna € sufinanciranih iz #NPOO🇭🇷🇪🇺. Papuk dobiva suvremenu prijemnu točku i interpretacijsku dvoranu za sve koji žele uživati u… pic.twitter.com/9uKsUzXlJj
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) May 19, 2026
17 milijuna manje
Za tempo investicija pogonjenih EU novcem u turizmu zainteresirao se i saborski Odbor za turizam čijim je članovima resorni ministar Tonči Glavina nedavno poslao detaljan izvještaj o statusu privatnih i javnih projekata, sufinanciranih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Prema tim informacijama, od 25 javnih projekata, koje je Ministarstvo turizma svojedobno izabralo za financiranje, 22 su opstala, dok su za tri projekta ugovori raskinuti.
Vrijednost tih projekata u realizaciji (među njima je tada bio i Papuk) iznosi 178,8 milijuna eura. S obzirom na raskid pojedinih ugovora, taj je iznos manji od planiranog – Vlada je iz fonda za oporavak namjeravala uložiti 195,9 milijuna eura. No, grad Slatina, općina Nijemci te Javna ustanova Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje odustali su od svojih projekata. Time je ukupan iznos EU investicije smanjen za 17 milijuna eura.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Privatno ide brže
Ministarstvo je članove Odbora izvijestilo i o ulaganjima u privatni sektor za koji je bio otvoren javni poziv s raspoloživih 147 milijuna eura. „Od 98 prihvatljiva projektna prijedloga sa zatraženim iznosom od 275,7 milijuna eura, za financiranje je odobreno 57 projekata u iznosu od 162,4 milijuna eura“, stoji u dopisu koji smo dobili na uvid. No, i kod privatnih projekata došlo je do raskida ugovora, pa se na kraju radi o 49 projekata vrijednosti 144,4 milijuna eura.
Privatne investicije očigledno idu brže od javnih. Prema podacima Ministarstva turizma, do početka svibnja završeno je 14 privatnih projekata u turističkom sektoru koje je Vlada odabrala za sufinanciranje kroz plan oporavka i otpornosti. S druge strane, 34 su još uvijek bila u provedbi.
Na rezervnoj listi
Nakon što je u ožujku 2023. istekao rok za prijavu na javni poziv resornog Ministarstva, veliki broj projekata, pogotovo za ulaganja u javnu infrastrukturu, ostao je na tzv. rezervnoj listi – zadovoljili su administrativne kriterije, dakle bili su prihvatljivi za financiranje, ali im, zbog broja bodova, bespovratna potpora iz fonda za oporavak ipak nije dodijeljena.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Kad su u pitanju javne investicije u turističku infrastrukturu, u „rezervi“ je ostalo 118 projekata. Među njima i, primjerice, svi prijavljeni projekti iz Gorskog kotara.
Kada smo u jesen 2024. problematizirali tu situaciju, iz resora ministra Glavine poručivali su da je moguće financirati i projekte s rezervne liste ako neki od ugovorenih projekata u međuvremenu odustane, a novca bude dovoljno. Za tri projekta ugovori su raskinuti, no nije poznato je li nakon toga Ministarstvo ponudilo sklapanje ugovora s nekima na rezervnoj listi.
Jesmo li otporniji?
Turistički objekti iz područja javne infrastrukture jedan su od uvjeta za isplatu zadnje, desete rate iz NPOO-a koju Vlada mora od Europske komisije zatražiti najkasnije do kraja rujna ove godine. No, prema zadnjoj izmjeni tih uvjeta, iz studenog prošle godine, dovoljno je da Vlada dokaže da ih je deset dovršeno što ne bi trebalo predstavljati problem. Prema ranijim informacijama iz resora ministra Glavine, za sve je projekte rok dovršetka postavljen na kraj lipnja.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
No, kad je u pitanju NPOO, uvijek ostaje otvoreno ključno pitanje: jesmo li, zahvaljujući tom novcu, doista otporniji? SDP-ova zastupnica Sanja Radolović, predsjednica saborskog Odbora za turizam, smatra da je „teško reći da je hrvatski turizam postao istinski otporniji na buduće šokove“ zbog NPOO-a. „Otpornost turizma ne može se graditi isključivo kroz europska sredstva, nego prije svega kroz kvalitetnije uvjete rada i pametniju gospodarsku politiku“, komentira Radolović.
To, prema njezinom mišljenju, znači da Hrvatska mora „paralelno razvijati prerađivačku industriju, poljoprivredu, energetiku i tehnološki sektor kako bi stvorila uravnoteženije gospodarstvo s većom dodanom vrijednošću“. „Time bi turizam ostao jedna od naših najvažnijih gospodarskih grana, ali ne i jedini oslonac nacionalnog razvoja, što nas čini posebno ranjivima na krize poput pandemija, geopolitičkih poremećaja ili inflacijskih udara“, zaključuje SDP-ova zastupnica.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Ovaj članak dostupan je samo pretplatnicima
Uložite u priče koje vrijede. Samo 4,99 € za 4 tjedna sadržaja koji vrijedi čitati
Članak je dio pretplatničkog sadržaja Telegrama, a uz članstvo dobivate brojne pogodnosti:
Fokusirani ste na sadržaj i čitate bez reklama
Pomažete u izgradnji neovisnog novinarstva
Podržavate nagrađivane novinare koje najviše pratite
Pristup raznim serijalima i kolumnama
Postanite pretplatnik Već imam pretplatu
Source link: www.telegram.hr
