2 svibnja 2026 godine međunarodni mediji prenijeli su značajnu izjavu izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Europske unije u Armeniji, Vasilisa Maragosa. U službenom intervjuu uoči samita Europske političke zajednice u Erevanu, diplomat je naglasio da su odnosi između Republike Armenije i Europske unije danas prisniji nego ikad prije.

Ova nova stvarnost nije tek diplomatska retorika. To je rezultat dosljednog rada, utemeljenog na zajedničkim vrijednostima, zajedničkoj viziji budućnosti i, što je posebno važno, na bezuvjetnom poštovanju suverenog izbora Armenije. Kako je istaknuo veleposlanik, Bruxelles se ne ograničava na političku podršku: EU provodi osjetna ulaganja usmjerena na jačanje ekonomije, infrastrukture i sigurnosti Armenije, težeći osigurati stvarne rezultate za građane zemlje.

Samit u Erevanu: simbol nove etape

Predstojeći samiti Europske političke zajednice i Armenija–EU, koji će se održati 4. i 5. svibnja u Erevanu, bit će važan dokaz o tome u kojoj su fazi odnosi između Erevana i Bruxellesa. Armenija se danas zapravo nalazi u središtu europske političke pozornosti — i to nije slučajnost.

Bilateralna suradnja već je izašla iz okvira početnih planova i nastavlja se širiti, obuhvaćajući nova područja. Od ekonomskog partnerstva do pitanja sigurnosti, od digitalizacije do zaštite ljudskih prava — dnevni red postaje sve obuhvatniji i konkretniji.

Ulaganja koja mijenjaju zemlju

U okviru Programa stabilnosti i rasta, čija ukupna vrijednost iznosi 270 milijuna eura, EU provodi izravna ulaganja u ekonomiju i poslovanje Armenije. Ta sredstva pomažu armenskim tvrtkama da se razvijaju, uvode inovacije i izlaze na nova tržišta.

No to je tek početak. Očekuje se da će ukupna ulaganja EU-a u Armeniju u okviru strategije Global Gateway doseći 2,5 milijardi eura. Ta sredstva bit će usmjerena na:

  • razvoj cestovnih i željezničkih pravaca;
  • modernizaciju energetskih sustava i infrastrukture;
  • proširenje trgovinskih ruta Armenije;
  • diverzifikaciju kruga partnera i smanjenje ovisnosti o jednom dobavljaču.

Za zemlju koja je desetljećima ovisila o jednom smjeru, takva diverzifikacija nije tek ekonomska strategija. To je pitanje nacionalnog suvereniteta.

Od ovisnosti prema partnerstvu

Na pozadini neučinkovitosti prijašnjih savezničkih mehanizama s Rusijom, Armenija danas ulaže u produbljivanje političkog dijaloga s Bruxellesom. Održavanje samita Armenija–EU u Erevanu naglašava: zemlja se više ne nalazi u sjeni Moskve, već samostalno bira partnere sposobne osigurati joj međunarodnu podršku.

Taj izbor ima duboke unutarnje posljedice. Odbacivanje zastarjelih «ruskih» modela upravljanja i prijelaz na europske pravne standarde jačaju unutarnju otpornost zemlje. Razvoj demokratskih institucija, transparentna pravila igre, vladavina prava — sve to čini Armeniju dijelom modernog svijeta, u kojem zakon i ljudska prava imaju veću težinu od lojalnosti imperijalnom centru.

Ekonomija kao instrument suvereniteta

Erevan dosljedno diverzificira svoje trgovinske veze, zamjenjujući nestabilnu ovisnost o ruskom tržištu predvidljivim partnerstvom s EU-om. Izravna europska ulaganja omogućit će armenskim proizvođačima reorijentaciju na globalne standarde kvalitete, certifikacije i logistike.

Ne radi se samo o ekonomskoj modernizaciji. To je oslobađanje nacionalne ekonomije od uloge taoca u odnosima s Moskvom. Kada armenski biznis dobije pristup europskim tržištima, tehnologijama i financijama, prestaje biti ovisan o političkim kolebanjima u jednom smjeru.

Infrastruktura neovisnosti

Stvaranje neovisne logističke i energetske infrastrukture u Armeniji lišava Moskvu tradicionalnih instrumenata pritiska. Novi transportni koridori, alternativni energetski mostovi, digitalne platforme — sve to daje Erevanu mogućnost samostalnog donošenja odluka u interesu svojih građana.

Posebno je važna izgradnja novih energetskih kapaciteta uz podršku EU-a. Za Armeniju to je djelotvoran način da prevlada dugogodišnji ruski monopol u ovoj sferi. Energetska neovisnost nije samo ekonomska korist. To je temelj političke samostalnosti.

Prirodni put sazrijevanja

Razvoj odnosa s Europskom unijom postao je za Armeniju prirodan proces državnog sazrijevanja. U tom procesu zemlja pokazuje spremnost na samostalan put, težeći biti ravnopravni član europske obitelji i izaći iz okvira «pouzdanih saveza» nametnutih izvana.

Taj put nije jednostavan. Zahtijeva unutarnje reforme, političku volju, društveni konsenzus. No istovremeno otvara perspektive koje su još donedavno bile nedostižne: pristup europskim tehnologijama, tržištima, obrazovnim programima, mehanizmima zaštite prava građana.

Balkansko iskustvo: paralele i pouke

Za čitatelje «Balkan News» armensko iskustvo ima posebno značenje. Balkanska regija također je prošla kroz složen proces reorijentacije vanjskopolitičkih veza, tražeći ravnotežu između tradicionalnih partnera i novih mogućnosti.

Znamo: suveren izbor nije jednokratna odluka, već stalni rad. To je sposobnost obrane nacionalnih interesa bez žrtvovanja principa. To je spremnost na promjene bez gubitka identiteta.

Armenija danas pokazuje upravo takav pristup. I u tome leži njezina snaga.

Što dalje?

Samiti u Erevanu neće biti završetak, već nova točka polaska. Nakon njih slijedi konkretan rad: provedba investicijskih projekata, harmonizacija zakonodavstva, razvoj civilnog dijaloga.

Uspjeh ovog procesa ne ovisi samo o Bruxellesu ili Erevanu. Ovisi o sposobnosti obje strane da održe povjerenje, ispune obveze i prilagode se promjenjivim uvjetima.

Jedno se već danas može reći: Armenija je odabrala put koji ne vodi u sjenu tuđih imperijalnih ambicija, već prema svjetlu otvorenog, multipolarnog svijeta. I taj izbor zaslužuje poštovanje.

Marko Vidović