Europa je dogovorila nova pravila za GMO mimo Hrvatske. Što sad Vlada realno može?
PišeIrena Frlan Gašparović prije 21 minute 19 preporuka
PišeIrena Frlan Gašparović prije 21 minute 19 preporuka
Prije par godina Zoran Milanović je u svom uobičajenom stilu napao Andreja Plenkovića da “ide u Bruxelles i striže ušima” i da mu “nikad ništa ne smeta” što se od tamo – dakle, iz Bruxellesa – donese. Bila je kampanja za predsjedničke izbore, a Milanović je govorio o konkretnoj odluci, misiji NSATU za pomoć Ukrajini. No, i kad se slika proširi može se steći dojam da Vladi doista u Bruxellesu “nikad ništa ne smeta”.
U zadnjih desetak godina vjerojatno bi se na prste jedne ruke dalo pobrojati slučajeve kad je hrvatska Vlada bila protiv neke europske direktive ili uredbe. Ali razlog treba uglavnom tražiti u činjenici da se o europskim propisima pregovara mjesecima i godinama dok se ne nađe finalni kompromis za kojeg manje-više svi mogu dići ruku. U slučaju tzv. novih GMO-a to se, međutim, nije dogodilo.
Maknite ovaj oglas
Hrvatska bila protiv
Prošloga tjedna države članice EU-a formalno su potvrdile nova pravila koja će od 2028. vrijediti za biljke dobivene novim genomskim tehnikama i njihove proizvode. No, nakon dvije i pol godine pregovora, čak trećina država članica nije podržala finalni dogovor: tri su bile suzdržane, a šest protiv. Za Hrvatsku, bio je to jedan od onih rijetkih slučajeva koji stanu na prste jedne ruke – hrvatska Vlada glasala je protiv.
Razloge nije teško dokučiti. Neki od ključnih zahtjeva, na kojima je inzistirala Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, nisu prihvaćeni. Primjerice, razdoblje prilagodbe od sedam godina; obavezno označavanje za sve biljke nastale ovim tehnikama; pravo država članica da samostalno odlučuju hoće li dozvoliti uzgoj ovih kultura na svom teritoriju, bez obzira na kategoriju novih GMO-a kojoj pripadaju.
Podijeljena mišljenja
Jednako kao i hrvatska Vlada, rezervirana je i Hrvatska poljoprivredna komora. Najveće europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača Copa Cogeca podržalo je ovaj kompromis, ocijenivši da je znanstveno utemeljen i proporcionalan te da će poduprijeti održivu proizvodnju i sigurnost hrane u EU. Međutim, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koja je članica ovog europskog krovnog udruženja, ne dijele sasvim to mišljenje.
Dapače, smatraju da još uvijek ima previše nejasnoća i da na ovaj način “na mala vrata ulazi GMO”. Iako su, kažu, svjesni da razvoj tehnologija i nove metode donose poboljšanja proizvodnje, muči ih pitanje kontrola te smatraju da odluke o tzv. novim GMO-ima treba donositi na razini država članica.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
‘Znanstveni iskorak’
Oprezna je i Biljana Borzan, SDP-ova zastupnica koja se u Europskom parlamentu bavi pitanjima sigurnosti hrane i zaštite potrošača. “Nove genomske tehnike, uključujući i CRISPR, bez sumnje predstavljaju znanstveni iskorak i otvaraju prostor za inovacije u poljoprivredi. Međutim, upravo zato što se radi o tehnologiji koja duboko zadire u genetsku strukturu organizama, moramo joj pristupiti s maksimalnim oprezom”, kaže Borzan.
Posebno je brine to što neko bilje – žitarice, voće, povrće … – čije su modifikacije takve da su mogle nastati prirodnim putem ili konvencionalnim metodama uzgoja, neće morati biti posebno označeno. “To smatram pogrešnim putem. Građani imaju apsolutno pravo znati na koji je način proizvedena hrana koju kupuju, bez iznimki i bez skrivenih kategorija. Transparentnost nije administrativno opterećenje, nego temelj povjerenja u prehrambeni sustav”, ističe zastupnica.
Borzan ocjenjuje da ovakav dogovor ne donosi jasnu korist građanima, dok istovremeno strahuje da može imati “ozbiljne posljedice za domaće poljoprivrednike, bioraznolikost i održivost proizvodnje”.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Bez presedana
“Zbog svega navedenog, moj je stav jasan: inovacije da, ali ne pod cijenu sigurnosti i transparentnosti. Zdravlje građana mora ostati na prvom mjestu, a označavanje hrane mora biti jasno, vidljivo i obvezno za sve proizvode dobivene novim genomskim tehnikama. Europa ne smije odustati od svojih visokih standarda niti dopustiti da ih erodiraju kratkoročni interesi industrije”, zaključuje SDP-ova eurozastupnica.
Pitanje je, dakako, što sad može – i što uopće planira – Vlada. Ni Ministarstvo poljoprivrede niti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nisu nam izravno odgovorili što bi Hrvatska eventualno mogla poduzeti i razmatra li Vlada neki daljnji pravni korak. Kada nisu zadovoljne propisima, dogovorenim na razini Unije, države članice ponekad idu tako daleko da se obraćaju i Sudu EU (ponekad, doduše, ti postupci ne završavaju kako su se države nadale). U slučaju hrvatske Vlade to bi doista bio potez bez presedana.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Ovaj članak dostupan je samo pretplatnicima
Uložite u priče koje vrijede. Samo 4,99 € za 4 tjedna sadržaja koji vrijedi čitati
Članak je dio pretplatničkog sadržaja Telegrama, a uz članstvo dobivate brojne pogodnosti:
Fokusirani ste na sadržaj i čitate bez reklama
Pomažete u izgradnji neovisnog novinarstva
Podržavate nagrađivane novinare koje najviše pratite
Pristup raznim serijalima i kolumnama
Postanite pretplatnik Već imam pretplatu
Source link: www.telegram.hr
