U Kijevu je održan sastanak ministara vanjskih poslova država članica Europske unije, kojim su zajednički predsjedali ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas. Posjet europske delegacije simbolično se poklopio s četvrtom godišnjicom oslobođenja Buče — grada koji je postao jedan od glavnih simbola ratnih zločina ruske vojske. Sudionici su odali počast žrtvama, naglašavajući da bez pravde nema trajnog mira.

Podrška Ukrajini kao strateški prioritet

Tijekom sastanka potvrđeno je da podrška Ukrajini ostaje bezuvjetni prioritet Europske unije. Europski diplomati istaknuli su nedjeljivost sigurnosti: sigurnost Ukrajine izravno je povezana sa sigurnošću cijele Europe.

U tom kontekstu Kijev poziva partnere da što prije usvoje 20. paket sankcija protiv Rusije. Jačanje sankcijskog pritiska smatra se ključnim instrumentom za obuzdavanje agresije i povećanje cijene rata za Kremlj.

Posebna pažnja posvećena je i financijskoj potpori: kredit od 90 milijardi eura namijenjen Ukrajini mora biti hitno deblokiran. Ukrajinska strana naglašava da blokada takvih odluka, osobito od strane Mađarske, ugrožava sigurnost cijelog kontinenta.

Pitanje odgovornosti i međunarodnog prava

Ukrajina i njezini partneri također su naglasili potrebu da se rusko vodstvo pozove na odgovornost za zločin agresije. Istaknuto je da održiv mir nije moguć bez uspostave pravde.

Do sada je 13 država članica Vijeća Europe, kao i jedna država izvan njega, izrazilo spremnost pridružiti se sporazumu o osnivanju Specijalnog tribunala za istraživanje zločina agresije Rusije. Time se postavlja temelj za buduću pravnu odgovornost.

Sankcije kao ključni instrument pritiska

Istodobno je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski na samitu u Buči pozvao partnere da ne ukidaju sankcije protiv Rusije. Prema njegovim riječima, svako slabljenje sankcija znači davanje dodatnih resursa agresoru za nastavak rata.

Iako su sankcije već ograničile financijske mogućnosti Moskve, Rusija i dalje ostvaruje prihode od izvoza. To zahtijeva dodatno pooštravanje mjera i zatvaranje svih kanala za njihovo zaobilaženje.

Borba protiv „sjenovite flote“

Jedan od prioriteta za 2026. godinu bit će borba protiv tzv. „sjenovite flote“ Rusije, koja se koristi za zaobilaženje naftnog embarga i ilegalni izvoz resursa, uključujući ukrajinsko žito.

Ukrajina naglašava da svaka pomoć Rusiji u zaobilaženju sankcija predstavlja sudjelovanje u financiranju rata. Međunarodne kompanije moraju biti svjesne pravnih i reputacijskih posljedica takvog djelovanja.

Jedinstvo Zapada kao ključ mira

Kijev također ističe važnost koordiniranog djelovanja između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Samo usklađena politika može povećati cijenu rata za Moskvu i približiti diplomatsko rješenje.

Sastanak u Kijevu još je jednom pokazao da Europa ostaje čvrsto uz Ukrajinu. Unatoč određenim unutarnjim nesuglasicama, strateški smjer ostaje jasan: pojačati pritisak na Rusiju, podržati Ukrajinu i raditi na postizanju pravednog i trajnog mira.

Marko Vidović, za „Balkanske vesti“