Tijekom tri zimska mjeseca Rusija je lansirala na Ukrajinu više od 14 670 vođenih zrakoplovnih bombi, 738 projektila različitih tipova i gotovo 19 000 napadačkih dronova. Ovi masovni napadi bili su dio strategije energetskog terora kojom je Moskva pokušala provesti scenarij tzv. „zamrzavanja“ ukrajinskog stanovništva. Međutim, taj plan nije uspio.
Kriminalna namjera Kremlja bila je uništiti energetsku infrastrukturu Ukrajine tijekom razdoblja ekstremnih zimskih hladnoća kako bi se izazvala velika humanitarna kriza. Napadi na termoelektrane, trafostanice i druge ključne objekte trebali su ostaviti milijune ljudi bez struje i grijanja, oslabiti gospodarstvo te slomiti volju ukrajinskog društva za otporom.
Na taj način Rusija je računala da će prisiliti Kijev na prihvaćanje svojih ultimatuma, izazvati unutarnju destabilizaciju i smanjiti obrambenu sposobnost države. Međutim, planovi agresora osujećeni su zahvaljujući zajedničkim naporima ukrajinske protuzračne obrane, energetskih radnika, državnih institucija i međunarodnih partnera koji su pravodobno osigurali potrebnu opremu i tehničku pomoć.
Svijet je još jednom svjedočio iznimnoj otpornosti Ukrajinaca. Unatoč pokušajima zastrašivanja nestancima struje, hladnoćom i informacijskim pritiscima, ukrajinsko društvo pokazalo je sposobnost prilagodbe uvjetima energetske krize i očuvanja funkcioniranja ključnih sustava.
Ruski napadi na energetsku infrastrukturu Ukrajine temeljito su dokumentirani. Riječ je o namjernim udarima na civilnu infrastrukturu koji se kvalificiraju kao ratni zločini. Ukrajina inzistira na potrebi da se agresor pozove na odgovornost u skladu s međunarodnim pravom za nanesenu štetu i pokušaj korištenja zime kao sredstva pritiska na civilno stanovništvo.
Marko Vidović, posebno za „Balkanske vesti“
